Dekret kojim se odobrava izvođenje studija 22. srpnja uručio je ravnatelj Glavne uprave za katoličku zajednicu pri Ministarstvu vjerskih poslova Indonezije. Teološki fakultet isusovačkoga sveučilišta djeluje kao Papinski teološki fakultet Wedabhakti.

Predstavljajući program, dekan Teološkoga fakulteta o. C. B. Mulyatno istaknuo je da teološko promišljanje mora polaziti od konkretnih životnih okolnosti ljudi kako bi vjera ostala povezana sa svakodnevnim životom. Naglasio je da se razvoj teologije treba odvijati u dijalogu s drugim religijama, mjesnim kulturama i suvremenim znanostima.

Podsjetio je da je Indonezija, s više od 17.000 otoka, više od 700 mjesnih jezika i šest službeno priznatih religija, jedinstven prostor susreta kultura i vjera. U tom je kontekstu teologija, rekao je, pozvana njegovati dijalog s islamom, hinduizmom, budizmom i konfucijanizmom te uvažavati vrijednosti Pancasile i duha uzajamne solidarnosti poznatoga kao gotong royong. Taj temeljni pojam indonezijske kulture označava uzajamnu pomoć, zajednički rad i solidarnost u korist zajednice te odražava duboko ukorijenjene vrijednosti zajedništva, međusobne pomoći i odgovornosti za zajednicu.

Indonezija ima oko 285 milijuna stanovnika, što je čini četvrtom najmnogoljudnijom državom na svijetu, nakon Indije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Većinu stanovništva čine muslimani (87,1 posto), dok katolici čine oko 3,1 posto stanovništva, odnosno približno 8,6 milijuna vjernika.

Prema riječima dekana Mulyatna, izazovi poput siromaštva, klimatskih promjena, digitalizacije, pitanja mentalnoga zdravlja, migracija i umjetne inteligencije zahtijevaju interdisciplinarni pristup u kojemu teologija surađuje s područjima poput psihologije, sociologije, komunikologije i prirodnih znanosti. Kao primjer naveo je da odgoj djece u digitalnom okruženju danas zahtijeva ne samo teološko znanje nego i razumijevanje dječjega razvoja te algoritama društvenih mreža.

O. Mulyatno podsjetio je da papa Franjo u apostolskoj konstituciji Veritatis gaudium poziva crkvene obrazovne ustanove na interkulturalni, interdisciplinarni i sinodalni pristup teologiji, dok dokument Magnifica Humanitas pape Lava XIV. naglašava zaštitu ljudskoga dostojanstva kao temeljno načelo teološkoga promišljanja u vremenu ubrzanoga tehnološkog razvoja.

Novi doktorski studij želi obrazovati teologe i pastoralne djelatnike koji će biti most između vjere i kulture, Crkve i društva, predaje i suvremenih izazova te pridonositi poslanju Crkve u Indoneziji i cijeloj Aziji, izvijestio je LiCAS.news.