Zagreb, (IKA) – Na konferenciji za novinare u povodu Dana života 5. veljače u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj dubrovački biskup Mate Uzinić predstavio je poruku za “Dan života” koji se prema odluci hrvatskih biskupa slavi prve nedjelje u veljači. U dokumnetu koji u cijelosti prenosimo u rubrici Dokumenti poseban se naglasak stavlja na demografsku obnovu Hrvatske koja se nameće kao žurna i prioritetna zadaća.
Dr. Dražen Živić, član Vijeća HBK za život i obitelj, u nastavku je predstavio naglaske s kolokvija “Demografski razvoj Hrvatske u žarištu”. “Na tragu nastojanja izrečenih u poruci uz Dan života, odlučili smo da u okviru redovnih aktivnosti Vijeća HBK za život i obitelj i povjerenika za pastoral braka i obitelji aktualiziramo i u novom ruhu prikažemo demografsku sliku Hrvatske, s naglaskom na sadašnji demografski trenutak s mogućim perspektivama”, rekao je dr. Živić. Istaknuo je kako je odlučeno organizirati znanstveni kolokvij, te na njega pozvati eminentne znanstvenike, ne samo demografe koji su iz svoga kuta gledanja pokušali prikazati, posvijestiti, osvijestiti i uputiti na važnost demografskog pitanja u Hrvatskoj, koje je od nacionalnog strateškog interesa. Na kolokviju je dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao predavanje o fertilitetu u Hrvatskoj, iz perspektive završenog fertiliteta i upozorio kako sam fenomen niskog fertiliteta u Hrvatskoj nije novijeg datuma, već se bilježi već pola stoljeća. Razina fertiliteta između 1,8-2 traje od generacija rođenih od kraja 30-tih do 70-tih. Govoreći o trenutačno niskom fertilitetu, istaknuo je odgađanje rađanja prvog djeteta za kasnije godine života. Dr. Anđelko Akrap s iste Katedre na kolokviju je održao predavanje “Postoji li pozitivna diskriminacija zaposlenih žena u Hrvatskoj?” Prema istraživanjima provedenim na čitavom području Hrvatske utvrdilo se da su žene koje u Hrvatskoj podižu djecu diskriminirane. Hrvatski poslodavci nisu svjesni da je to i njihov problem, jer je to odgajanje buduće radne snage. Hrvatske politike kanile su rješavati taj problem, no vidjele su da ulaze u segment gdje treba puno vremena, gdje rezultati neće biti odmah vidljivi, te su bježali od toga, a i boje se zamjeriti poslodavcima. Dr. Akrap upozorio je: “Ako nekome radno mjesto i ostanak na radnom mjestu priječi da može podizati djecu, onda je tu u pitanju osobna sloboda. Dakle, od toga treba krenuti. Nije to pitanje samo Crkve, već pitanje društva. Sva društva koja su dobro organizirana biološki se obnavljaju”. Dr. Nenad Pokos iz Instituta Ivo Pilar na kolokviju je govorio o aktualnoj demografskoj situaciji, istaknuvši kako je u 2014. broj živorođenih bio najmanji u povijesti od kad se prati vitalna statistika, za 2015. taj će broj biti još manji. Tako će prema predviđanjima za proteklu godinu taj broj biti manji od 39.000. Taj broj uz porast broja umrlih donijet će nam prirodni pad još nezabilježen u hrvatskoj povijesti, oko 17.000 stanovnika. Dr. Pokos sudionike kolokvija upoznao je i s nekim mjerama obiteljskih politika u europskim zemljama, pa tako i onim s najboljim politikama (Švedska), kao i zemljama koje su u sličnoj situaciji kao i Hrvatska. Istaknuo je mjere koje bi Hrvatska trebala hitno uvesti, a tiču se ne samo povećanja jednokratne novčane naknade, već i delimitiranja rodiljnih naknada drugih šest mjeseci porodiljnoga dopusta, povećanje broja obuhvata djece u jaslicama i vrtićima, kao i subvencioniranje stambenih kredita, porezne olakšice.
Dr. Stjepan Baloban s Katedre socijalnog nauka Crkve Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazao je kako se na kolokviju vidjelo da unutar cijeloga društva postoje određena traženja koja se moraju učiniti. Ako Hrvatska to ne učini, za koju godinu teže ćemo tražiti odgovore na ta pitanja, upozorio je dr. Baloban te se posebno osvrnuo na ulogu Crkve u tome. Kršćani se brinu o čovjeku, a Crkva kao takva se brine o ljudima s kojima živi. Samo u tom kontekstu govori se o ovoj tematici. No, postavlja se pitanje: kako potaknuti da se nešto dogodi? Tu je moguća uloga Crkve, i drugih vjerskih zajednica da se javno govori što bi trebalo učiniti. Jedino preko javnosti moći će se potaknuti političari da nešto učine, rekao je dr. Baloban. Dodao je kako istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj još uvijek postoji pozitivan odnos prema braku, obitelji i broju djece. Dakle, ono što je najvažnije za rađanje djece je, da među hrvatskim građanima postoji potencijal, no potrebno je da se može ostvariti. Stoga je uloga države, politike i svih čimbenika bitna, jer je mijenjanje demografske situacije pitanje općega dobra.
Na kraju konferencije je voditelj Ureda HBK za život i obitelj dr. Petar Krešimir Hodžić upoznao je novinare s aktualnim nastojanjima u pastoralu braka i obitelji.