„Drage sestre i braćo, na Marijin Trsat dolazimo k onoj koja je uznesena na nebo da bismo od nje naučili kako živjeti na zemlji. Ona nas uči nositi Krista drugima, graditi mir, čuvati zajednički dom, stati uz malene i ne bojati se istine. Budemo li tako živjeli, Marijina ovozemaljska prošlost doista će postati naša sadašnjost, a tada smijemo vjerovati i nadati se da će njezina proslavljena sadašnjost jednom postati i naša budućnost“, poručio je.

Nadbiskup Uzinić u propovijedi je objasnio kako Marija daje primjer vjernicima što činiti pred teškoćama s kojima se svatko, na ovaj ili onaj način, u životu susreće. Kada postavlja pitanje, pa gdje je sada Bog?

„Kršćanska vjera ne obećava nam život bez nesreće, bolesti, gubitka i smrti. Ne obećava niti da će Bog svaki put čudom zaustaviti vatru, bolest ili rat. Ona nam u Isusu Kristu govori nešto drugo: da Bog nije ostao izvan naše patnje. A svojim uskrsnućem istovremeno pokazuje da patnja, zlo i smrt ipak nemaju posljednju riječ“, protumačio je.

Dodao je da se odgovor na ovo pitanje nalazi i u onome što su činili svi oni koji su se uključili u borbu protiv zla, u borbu s požarom. On se očitovao u iznimnoj solidarnosti koja se pokazala i koja je patnju stradalih učinila podnošljivijom. Osim ovog, a to se događa i na druge načine kad god prokažemo zlo, kad god stanemo na stranu žrtve, na stranu onih koji pate, djelomice nam odgovor pokazuje i Marijina pjesma Veliča, rekao je nadbiskup.

Nadbiskup je nadahnuće za propovijed pronašao u enciklici pape Lava XIV. Magnifica humanitas – Veličanstveno čovječanstvo. Papa pred čovječanstvo stavlja dvije biblijske slike i pitanje: gradimo li Kulu babilonsku ili grad zajedništva u obnovljenom Jeruzalemu.

„Prvo, gradimo li mir ili povećavamo prostor sukoba? Živimo u vremenu u kojemu se ponovo lako govori jezikom sile, prijetnje i naoružanja. Papa nas podsjeća da mir počinje načinom na koji govorim o drugome – u obitelji, na poslu, u politici, na društvenim mrežama, pa čak i u Crkvi. Ako smo shvatili da nasilje ne rješava sukobe u jednoj obitelji, onda bismo morali konačno shvatiti da ni rat ne može biti rješenje za sukobe velike ljudske obitelji. To ne znači odricanje od prava na obranu, ali znači odbijanje da silu proglasimo jedinim jezikom koji razumijemo“, pojasnio je.

Ističući važnost brige za zajedničko dobro, upozorio je na zlo koje nastaje kada se čovjek vodi sebičnim interesima. „Nezakonito odloženi otpad u Gospiću, kao i druge slične rane našeg okoliša, upozoravaju nas koliko skupo može biti kad privatni interes postane važniji od dobra svih. Dok s boli gledamo posljedice požara na omiškom području, ponovno postajemo svjesni koliko je krhak taj zajednički dom koji nam je povjeren i koliko nam je potrebna međusobna odgovornost da bismo ga sačuvali. U isto vrijeme, požrtvovnost vatrogasaca, vojnika, policajaca, medicinskog osoblja i svih koji pomažu pokazuje nam što znači zajedničko dobro doista staviti ispred vlastitoga interesa. Tlo, voda i zrak nisu ničije isključivo vlasništvo. Primili smo ih kao dar i trebamo ih predati onima koji dolaze poslije nas. Ljubav prema domovini zato se ne dokazuje samo zastavama i riječima. Dokazuje se i time kako čuvamo njezinu zemlju, vodu i more, kako postupamo s otpadom, poštujemo zakone i mislimo na djecu koja će sutra živjeti s posljedicama naših današnjih odluka“, istaknuo je nadbiskup.

Najemotivniji dio propovijedi bilo je upozorenje da Crkva ne smije skrivati istinu o zlostavljanjima i drugim pogreškama njezinih službenika. „Ovdje mogu samo s tugom zašutjeti. Ne smijemo čekati da nas drugi prisile suočiti se s istinom. Babilon gradimo svaki put kada nam je važniji ugled institucije nego čovjek, kada štitimo moćnoga, a ne čujemo ranjenoga, kada šutnju zamijenimo za zajedništvo. Crkvu Kristovu gradimo kada slušamo žrtve, tražimo istinu, preuzimamo odgovornost i činimo sve da oni najmanji budu sigurni. To nije samo obveza biskupa i svećenika. To je odgovornost cijele crkvene zajednice“, poručio je nadbiskup Uzinić.

Gvardijan samostana i čuvar svetišta fra Dragutin Grizelj na kraju mise je pozdravio vjernike i svećenike te visoke predstavnike civilnih vlasti: predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alena Ružića, gradonačelnicu Rijeke Ivu Rinčić, dogradonačelnika Vedrana Vivodu, zamjenika župana Roberta Matića i predsjednika Županijske skupštine Marka Borasa Mandića. „Današnje euharistijsko slavlje prikazujemo na nakanu svih hodočasnika koji tijekom cijele godine dolaze pred čudesni lik Majke Milosti tražeći utjehu, snagu i zagovor. Molimo za naše obitelji, za Crkvu, hrvatski narod, za mir u svijetu, te za sve dobročinitelje ovoga svetišta i samostana. Sjetimo se u molitvama i svih onih koji su unesrećeni u različitim pošastima koje ovih dana vladaju“, rekao je fra Dragan, a prenijela je Riječka nadbiskupija.