Središnje večernje misno slavlje počelo je tradicionalnom gradskom zavjetnom procesijom sa slikom Gospe od Pojišana, a nastavljeno euharistijskim slavljem koje je na otvorenom prostoru ispred svetišta predvodio splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić.

Proslava svetkovine počela je već u jutarnjim satima misama u Svetištu Gospe od Pojišana. U splitskoj prvostolnici sv. Dujma pred slikom Pojišanske Gospe slavljena je poldanja misa, nakon čega je slika ostala u katedrali do početka večernje procesije.

Gradska zavjetna procesija krenula je navečer iz katedrale sv. Dujma prema Pojišanu. Ikonu Gospe od Pojišana nosili su pripadnici Hrvatske ratne mornarice, a brojni vjernici pratili su je ulicama grada u molitvi i pjesmi sve do njezina svetišta. Procesiju je meditacijama i molitvama animirao katedralni župnik don Ante Mateljan, dok ju je pjesmom pratio zbor Župe Gospe od Pojišana. Po dolasku procesije na Pojišan počelo je svečano euharistijsko slavlje koje je predvodio nadbiskup Križić uz koncelebraciju sedam svećenika predvođenih generalnim vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije Franjom-Frankopanom Velićem i domaćim župnikom fra Žarkom Lučićem. Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti župni zbor pod ravnanjem Duška Videke, uz orguljašku pratnju Nikše Lendića. Misnom slavlju nazočio je i gradonačelnik Grada Splita Tomislav Šuta sa suprugom.

Prije početka mise župnik fra Žarko podsjetio je na dugu povijest splitskoga zavjetnog svetišta putnika, mornara i pomoraca, istaknuvši kako je crkva u čast Blažene Djevice Marije na tom mjestu postojala još 1260. godine, dok je crkvu u čast Uznesenja Marijina na nebo 1618. posvetio nadbiskup Sforza Panzoni. Podsjetio je i kako se Gospina slika već početkom 17. stoljeća nosila u procesiji gradom te je pojišansko svetište još tada bilo prepoznato kao mjesto pobožnosti čitavoga Splita.

Fra Žarko osvrnuo se i na požare koji su proteklih dana pogodili omiški kraj i druge dijelove Dalmacije, stradale ljude i njihovu imovinu te požrtvovnost vatrogasaca i svih koji sudjeluju u obuzdavanju vatrene stihije. Spomenuo je i liječnike i medicinsko osoblje koji skrbe o stradalima, zazvavši Božju pomoć i zagovor Blažene Djevice Marije za sve pogođene nevoljama.

Nadbiskup Križić u propovijedi je govorio o svetkovini Marijina uznesenja kao snažnoj poruci nade i pozivu čovjeku da svoj život promatra u svjetlu vječnosti. Istaknuo je kako Marija, uznesena na nebo tijelom i dušom, pokazuje konačni cilj ljudskoga života. „Čovjek nije stvoren za propast, za raspadanje, nego za slavu“, poručio je, istaknuvši kako bez te istine čovjek ne može dati puni smisao svome životu. Marija je već ondje kamo je svaki čovjek pozvan doći te je njezino uznesenje potvrda kako dobro ima posljednju riječ: „Ona je dokaz da dobro pobjeđuje zlo, da istina pobjeđuje laž, da dobrota i vjernost pobjeđuju sebičnost i korupciju.“

Nadbiskup se osvrnuo i na odgovornost kršćana pred izazovima suvremenoga društva, osobito kada je riječ o djeci i mladima. Upozorio je kako nije dovoljno samo prepoznavati opasnosti koje ih okružuju, nego se svatko treba zapitati što konkretno čini kako bi im pomogao. Pozvao je na povratak molitve u obitelji, svetkovanje nedjelje, razgovor s djecom te njihovo usmjeravanje i poučavanje u razlikovanju dobra od zla. Pred svim opasnostima koje prijete čovjeku, osobito djeci i mladima, pozvao je vjernike da ne podlegnu strahu, nego ostanu čvrsti u pouzdanju u Boga i Marijinu majčinsku zaštitu. „I dok Zmaj i dalje riče po svijetu, mi znamo: Majka je budna. Bog je svemoguć. Život je jači od smrti“, poručio je nadbiskup.

Na kraju je vjernike usmjerio prema Mariji kao znaku konačne pobjede života nad smrću. „Kad danas pogledamo sliku Žene zaodjenute suncem, ne gledamo bajku. Gledamo stvarnost Neba“, rekao je nadbiskup, istaknuvši kako Marijino uznesenje pokazuje konačnu sudbinu na koju je čovjek pozvan. Propovijed je zaključio molitvom da Velika Gospa štiti djecu, mlade i obitelji te sve vjernike nauči pobjeđivati „poniznošću, vjerom i ljubavlju“.

Ovogodišnjoj svetkovini prethodila je devetnica od 6. do 14. kolovoza tijekom koje su se vjernici svake večeri okupljali na molitvu krunice i litanija te euharistijsko slavlje s prigodnom propovijedi. Proslava Velike Gospe na Pojišanu i ove je godine okupila brojne Splićane i hodočasnike koji su sudjelovanjem u zavjetnoj procesiji i euharistijskom slavlju nastavili višestoljetnu tradiciju štovanja Gospe od Pojišana, izvijestili su iz Splitsko-makarske nadbiskupije.

FOTO Procesija i proslava Velike Gospe na Pojišanu