O zamkama relativiziranja crvene petokrake za Glas Koncila govori povjesničar dr. Mario Jareb, kojemu su simboli totalitarnih režima jedna od tema kojima se intenzivnije bavio kao znanstvenik.

„Petokraku kao simbol jednoga političkoga gibanja u prvom redu treba promatrati kao simbol komunizma“, upozorio je. Stasanje u okrilju ideološke zaslijepljenosti krajem osamdesetih mnogima je olakšala transformaciju od sljedbenika petokrake do izvršitelja velikosrpskoga političkoga projekta. Povjesničar dr. Jareb podsjetio je i na obrnutu transformaciju koja se događala krajem Drugoga svjetskoga rata kada su pripadnici četničkih postrojba prelazili u redove partizana.

Franjevac i svećenik Šimun Šito Ćorić, koji se tijekom pola stoljeća neumornoga rada među Hrvatima u svijetu prometnuo u svojevrsnu ikonu pastorala iseljenih, u intervjuu govori o svojim iskustvima, sjećanjima i povratku u Hercegovinu.

„Mi pri povratku ne moramo ništa tuđe osvajati i nikoga istrijebiti kao što Biblija opisuje izabrani narod i njegova vojskovođu Jošuu. Mi dolazimo u svoju zemlju, na svoja stoljetna neugasiva ognjišta. Zove nas naše more, zovu nas naše stoljetne šume i livade“, rekao je sugovornik, potičući iseljene na povratak. Među ostalim temama govorio je i o Hrvatima u BiH. „Bez punoga poštovanja hrvatske konstitutivnosti, toga trećega stupa BiH, država će sa svojim prirodnim dobrima propadati u kaosu“, upozorio je sugovornik.

Novi duhovni zamah na tragu poticaja iz jubilarne 2025. događa se u Novoj Rači, župi Uznesenja Blažene Djevice Marije i marijanskom svetištu Bjelovarsko-križevačke biskupije koje je posjetila ovotjedna reportaža. Zajednica se otvorila dvojako – ponudila veći broj duhovnih programa u svetištu te počela intenzivnije hodočastiti u druga svetišta, kako bi nove ideje oplemenile i Novu Raču.

Kako vrijeme protječe, aktivnosti europskih zakonodavaca i visokih sudova pokazuju da se sve više sužava prostor za izražavanje pozitivnih mišljenja o potrebi posebne zaštite života od začeća do prirodne smrti, obitelji utemeljene na braku muškarca i žene te djece i mladih od navodno znanstveno utemeljenih pogubnih mišljenja o mogućnosti promjene biološkoga ili pravnoga spola ili „roda“, kao i od pretjerane seksualizacije od najranije dobi i promicanja spolno riskantnoga i devijantnoga ponašanja. Taj problem na stranicama Glasa Koncila tematizira pravna analiza.

„Ni jedan šumar ne doživi šumu koju je zasadio, nego je uvijek ostavlja u nasljedstvo budućim naraštajima“, istaknuo je u razgovoru za Glasa Koncila inženjer šumarstva i autor knjige „Priče o ritskim šumama Vukovarskih dunavskih ada“ Zvonimir Grgljanić, koji i u obnovi šume novim stablima vidi „Božji zakon“, prenijelo je uredništvo.