„Iza tih pedeset susreta stoje generacije svećenika, vjeroučitelja i kateheta, mnogi sati priprave, poučavanja i razgovora te brojni mladi kojima je naviještena Božja riječ. Jubilej je prigoda zahvaliti Bogu za milosti koje je tijekom pedeset godina po katehetskom poslanju darovao mjesnoj Crkvi, za ljude koji su naviještali Evanđelje i za plodove njihova rada u naraštajima mladih i odraslih“, rekao je mons. Zgrablić u nagovoru tijekom Srednjeg časa.

Istaknuo je važnost boravka s Gospodinom, pouzdanja u snagu njegove Riječi i svijesti da Gospodin izabire i šalje svoje učenike.

S obzirom na brojne obveze vjeroučitelja i svećenika, nadbiskup je upozorio da se može dogoditi da mnogo rade za Gospodina, a imaju sve manje vremena biti s njime.

„Možemo govoriti o molitvi i Isusu, a sami manje moliti i rjeđe mu dopuštati da govori nama. Možemo pripravljati druge za susret s Kristom u sakramentima, a vlastiti susret s njime uzimati zdravo za gotovo“, upozorio je nadbiskup.

Rekao je da vjeroučitelj nije samo prenositelj vjerskih sadržaja nego ponajprije Isusov učenik koji boravi s njime.

Jubilarni susret poziva na povratak izvoru i djelovanje po Isusovu primjeru. To podrazumijeva i povlačenje u samoću, iz koje se crpi snaga za poslanje: boravak pred svetohraništem, osobnu molitvu i slušanje Božje riječi, koja najprije treba progovoriti vjeroučitelju kako bi po njoj mogao živjeti.

„Pred nama nije samo razred ili skupina prvopričesnika i krizmanika. Pred nama su konkretne osobe. Svaka ima obitelj, životnu povijest, svoje darove i rane. Zato kateheza ne može biti samo prijenos sadržaja. Potrebni su priprava, znanje i pedagoške kompetencije, ali svaka metoda ima svoju granicu. Do čovjekova srca može doprijeti samo Bog“, poručio je mons. Zgrablić.

Takva svijest, rekao je, oslobađa od oholosti i pomisli da sve ovisi o čovjeku, ali i od obeshrabrenja i uvjerenja da je sve propalo ako rezultati nisu odmah vidljivi.

Osvrnuvši se na pitanje ima li katehetski rad smisla kada se njegovi plodovi ne vide i kada mladi nakon krizme napuštaju župne zajednice, nadbiskup je rekao da uvijek ima smisla dovoditi čovjeka Kristu.

„Nije naše sve vidjeti i ubirati plodove, nego vjerno i strpljivo sijati. Važno je otići Ocu, vratiti se čovjeku i ponovno krenuti dalje: moliti, susresti i navijestiti“, poručio je.

Istaknuo je važnost rada s mladima kojima je školski vjeronauk možda jedino mjesto susreta s Crkvom, ali i s roditeljima koji djecu prijavljuju za primanje sakramenata, premda sami više nemaju živ odnos s vjerom. Takve okolnosti zahtijevaju promjenu načina govora i traženje novih putova kojima Evanđelje može doprijeti do čovjeka današnjice.

Nadbiskup je sudionike potaknuo na molitvu za dozrijevanje onoga što su drugi posijali, za radost zbog primljenog poziva i poslanja, za strpljivost kada ne vide plodove te za poniznost kada ih vide.

Tijekom susreta uručio je trajne mandate vjeroučitelju Ninu Marceliću i s. Mirjani Potnar. U mirovinu je ispraćena vjeroučiteljica Neda Anzulović.

Nakon molitve Srednjeg časa mons. Zgrablić održao je u školskoj dvorani izlaganje o odnosu župne kateheze i školskog vjeronauka.

O temi „Proročka vizija trajne formacije: 50 godina Katehetskog dana Zadarske nadbiskupije“ govorila je dr. sc. Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk.

Istaknula je da jubilej nije samo pogled u prošlost nego i prigoda za zahvalnost Bogu i svim ljudima koji su tijekom desetljeća nosili katehetsko poslanje – svećenicima, redovnicama, vjeroučiteljima i katehetama.

Tom su putu pridonijeli zadarski nadbiskupi: Marijan Oblak, u čije je vrijeme Katehetski dan prvi put organiziran; Ivan Prenđa, koji je s posebnom brigom pratio katehetska nastojanja Nadbiskupije; Želimir Puljić, za čije je službe Visoka teološko-katehetska škola preoblikovana u odjel Sveučilišta u Zadru, te Milan Zgrablić, koji katehizaciju ističe kao jedan od temelja života mjesne Crkve.

Marunčić je rekla da prorok ne bježi od stvarnosti, nego je promatra dublje, spreman je imenovati teškoće te svjedoči da Bog i danas djeluje i da su ljudi pozvani surađivati s njime.

„Pedeset godina Katehetskog dana nisu samo godine. To su ljudi, učionice, župne dvorane, susreti, pitanja i odgovori. Kultura, čovjek i način komunikacije mijenjaju se, ali Krist, Evanđelje i Božja ljubav prema čovjeku ne mijenjaju se“, rekla je Marunčić.

Istaknula je da je kateheza put zbog čega se i kateheta mora trajno usavršavati. Formacija pomaže kateheti da raste u vjeri, postane svjesniji svojega poslanja i osposobi se za praćenje drugih na putu vjere. Vjera, naglasila je, nije samo zbirka informacija nego odnos s Bogom.

„Dijete možemo naučiti definiciji. Ali ako iza naših riječi nema života, nešto će nedostajati. Zato prva formacija katehete nije metoda ni tehnika, nego njegovo vlastito srce“, poručila je.

Rekla je da će dijete možda zaboraviti što je čulo, ali neće zaboraviti čovjeka koji mu je vlastitim životom pokazao da je istinito ono što govori. Zbog toga je važno oblikovati srce, a ne samo stjecati znanje.

Mladima, istaknula je Marunčić, ne nedostaju informacije, nego iskustvo da ih netko vidi, sluša, prihvaća i voli. Katehete stoga trebaju biti stručne osobe, ali istodobno i ljudi vjere i molitve.

Naglasila je i odgovornost za sigurnost djece. Svako povjereno dijete mora biti sigurno i poštovano, zbog čega katehete trebaju stalno promišljati o tome kako još bolje zaštititi osobu koja im je povjerena.

„Nisu nam potrebne samo nove metode i više sadržaja, nego obnovljeno srce i više svjedoka kako kateheza ne bi samo govorila o Bogu, nego vodila prema susretu s Bogom“, rekla je Marunčić.

Katehetama je poželjela da budu vjerni, trajno formirani, otvoreni Duhu Svetome i spremni poći kamo ih Gospodin šalje.

O „Prilikama i prijetnjama za primjenu i korištenje umjetne inteligencije u radu s djecom i mladima“ govorio je prof. dr. sc. Igor Kanižaj.

Kanižaj je rekao da je Katolička Crkva institucija koja je objavila najviše dokumenata o korištenju umjetne inteligencije i koja veliku pozornost posvećuje uporabi digitalnih tehnologija. Prema njegovim riječima, Crkva je tijekom posljednjih stotinu godina o tom području objavila 42 dokumenta, više od bilo koje druge institucije, a njezini dokumenti o umjetnoj inteligenciji među najprevođenijima su u svijetu.

Istaknuo je da je enciklika pape Lava XIV. Magnifica Humanitas vizionarski dokument u kojem Papa upozorava na podređivanje istine različitim interesima i komunikacijskim strategijama.

Kanižaj je upozorio da sveprisutnost digitalnih medija stvara kulturu trenutačnosti i prekomjerne stimulacije, koja dovodi do zamora, dosade i ravnodušnosti prema naporu potrebnom za traženje istine. Sve je više međusobno sličnih sadržaja, što, prema njegovim riječima, guši kreativnost i otežava čovjekov kognitivni razvoj.

Naglasio je važnost odgoja za odgovorno korištenje umjetne inteligencije, što uključuje i osposobljavanje djece i mladih za donošenje odluke kada je i zašto ne treba koristiti.

Upozorio je da umjetna inteligencija ostavlja dojam ljudskosti jer je oblikovana tako da se na taj način predstavlja korisniku.

„Ovo je prvi put u povijesti da nam je stroj progovorio na tako istančano ljudski način da se lako možemo poistovjetiti s njime. Nitko se nikada nije predstavljao na takav način. To može zavarati one koji se s time ne znaju nositi jer čovjeku odgovara kada ga se ne osuđuje, kao što to ne čini umjetna inteligencija“, upozorio je Kanižaj.

Podsjetio je da umjetna inteligencija ne prolazi kroz životna iskustva, nema tijelo, ne osjeća radost ni bol, ne sazrijeva kroz odnose, nema moralnu savjest te ne može prosuđivati dobro i zlo.

„Ludo je kada čovjek zahvaljuje umjetnoj inteligenciji, koja je alat, robot i stroj. Ne treba joj pripisivati obilježja čovještva niti učiti djecu da to čine“, poručio je.

Na 50. Katehetskom danu od dugogodišnje službe predstojnika Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije oprostio se mr. sc. don Gašpar Dodić. Novim predstojnikom imenovan je don Marko Dokoza, izvijestila je Zadarska nadbiskupija.

FOTO Zadar: Održan 50. Katehetski dan Zadarske nadbiskupije