Misno slavlje predvodio je zlatomisnik, dok je prigodnu propovijed uputio gvardijan i čuvar svetišta fra Dragan Grizelj. Misu su koncelebrirali fra Petar Žagar i fra Marko Gulin.

Fra Dragan je u homiliji istaknuo presudnu važnost nasljedovanja svetaca u svakodnevnom svećeničkom pastoralnom radu i služenju Crkvi. Tako je fra Josip slijedio lik i djelo bl. Ivana Duns Škota. Premda već godinama djeluje na prestižnom Papinskom sveučilištu Antonianum u Rimu kao član teološke komisije Skotističke sekcije (Commissio Scotistica), fra Josip nikada nije zanemario živu Crkvu i izravan rad s ljudima. Uz akademski rad, fra Josip se neumorno posvetio služenju narodu u jednoj rimskoj župi, povezujući visoku znanost i neposredni pastoral. Fra Dragan je podsjetio da se slavljenik potpuno predao Bogu, Crkvi i teološkoj znanosti. Njegov rad rezultirao je brojnim znanstvenim radovima i neizbrisivim doprinosom franjevačkoj teologiji, ostavljajući trajan zalog budućim naraštajima teologa i vjernika.

Fra Josip (Bepo) Percan rođen je u Raklju u Istri (Raški zaljev) 1947. godine kao sedmo i najmlađe dijete u siromašnoj kršćanskoj obitelji. Pohađao je gimnaziju u Biskupijskom sjemeništu u Pazinu i započeo filozofsko-teološke studije u Zadru i Rijeci. Potom je u Zagrebu, nakon što je postao franjevac Provincije sv. Ćirila i Metoda, diplomirao na Teološkom fakultetu, na kojem je i magistrirao i 1978. postigao licencu iz teologije sa specijalizacijom iz hrvatske povijesti. Te iste godine poslan je u Rim gdje je postao članom Škotističke komisije.

U Rimu je završio doktorski studij na franjevačkom (sada papinskom) sveučilištu Antonianumu i objavio doktorsku tezu pod naslovom, u hrvatskom prijevodu, „Teologija kao ‘praktična znanost’ prema Johnu od Readinga“, engleskom učeniku bl. Ivana Duns Škota.

Fra Josipa se može opisati kao marljivog, neumornog, kompetentnog i skromnog dugogodišnjeg djelatnika i višegodišnjeg predsjednika Škotističke komisije, časne ustanove franjevačkog reda, osnovane u Rimu, pri Antonianumu 1938. godine, koja se bavi pripremom i publiciranjem modernog kritičkog izdanja djela Ivana Duns Škota, istaknutog predstavnika i jednog od velikana tzv. zlatne skolastike. Komisija je svojevrsni studijski i izdavački institut posvećen pisanom djelu Ivana Duns Škota. Svojim radom Komisija je znakovito doprinijela promoviranju filozofske i teološke misli Ivana Duns Škota kao i njegovoj beatifikaciji 1993. godine. Komisija je danas najstarija živuća znanstvena institucija Reda Manje Braće.

Kada je sveti papa Ivan Pavao II. posjetio Komisiju u siječnju 1982. godine rekao je sljedeće riječi: „finalmente posso entrare in questo sacrario della scienza“, „konačno mogu ući u ovo Svetište Znanosti“. Fra Josip je četvrti predsjednik i koordinator Škotističke komisije, nakon tri hrvatska franjevca. Njegovi prethodnici bili su redom: fra Karlo Balić (zaslužan za osnivanje Komisije), zatim fra Luka Modrić (drugi predsjednik) i fra Banaba Hekić (treći predsjednik), Istranin iz Sv. Petra u Šumi, brat sluge Božjeg Danijela Hekića (koji je preminuo 2009. godine na glasu svetosti).

Komisija je dosad objavila 21 svezak kritički obrađenog teksta (posljednji volumen je izdan koncem 2015.). Od 2016. godine Komisija radi na pripremi jednog velikog i detaljnog analitičkog rječnika važnijih pojmova koji se pojavljuju u dva temeljna teološka djela Duns Škota, Ordinatio i Lectura. Taj svojevrsni enciklopedijski rječnik je zapravo projekt fra Josipa i uskoro bi trebao biti tiskan. Djelo će biti korisno pomagalo u studiju teologije Ivana Duns Škota i jedna svojevrsna kruna rada Škotističke komisije.

Fra Josip je aktivno djelatan u Župi sv. Hipolita (San Ippolito) u Rimu gdje već dugo godina nedjeljom obavlja službu misnika i ispovjednika. U župi ga poznaju pod imenom Padre Giuseppe. Premda je dugo godina aktivan izvan Hrvatske (već 48 godina u Rimu), fra Josip nije nikada zaboravio na svoju hrvatsku franjevačku Provinciju i do danas prati i zanima se za život provincije, pa i za one koji su tek na početku puta posvećenog života. Za svoj životni put, sam je samozatajno i skromno jednom rekao: „Božja Providnost je za mene jedina moguća chiave di lettura (ključ za čitanje) za sve, počev od mojih mladenačkih traženja i nesnalaženja pa do smirivanja u skrovitom, ali važnom poslu u Škotističkoj komisiji“.