O knjizi su govorili župnik Župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Zadru don Igor Ikić, dr. sc. Luka Knez s Odjela za povijest na Sveučilištu u Zadru i autor mons. Batelja. Ikić je rekao da knjiga pokazuje teško razdoblje hrvatskog naroda i Crkve kroz riječi čovjeka koji je to osobno proživio i pokazao dovitljivost ljubavi i Providnosti, na koje su sve načine pisma slana i čuvana.

„Knjiga je izuzetna povijesna građa koja otvara nove horizonte za sve koji će tragati za dubinama Stepinčeva duše. Oslikava Stepinca s njegovim brigama, nadama, susretima, zahvalama i duhovnim promišljanjima. To je dokument u povijesnom kontekstu koji doprinosi boljem razumijevanju Stepinca: što je mislio, vjerovao i zašto je bio spreman trpjeti, kako je gledao na ljude i vrijeme u kojem je živio”, rekao je Ikić.

Pisma pokazuju Stepinčevu nutrinu i karakter, kako čuva nutarnju slobodu i žali one koji su bez zidova zatvoreni i porobljeni. „Ograničili su mu kretanje, ali nisu mu mogli oduzeti uvjerenje. Bio je fizički zatvoren u Krašiću, ali kroz pisma i dalje ostaje povezan s Crkvom i narodom”, istaknuo je Ikić. Među ostalim, Ikić je istaknuo i Stepinčevu strpljivost, pogođenost što Crkva zbog zabrana nije mogla pastoralno djelovati. Također, istaknuo je da govori o dostojanstvu kršćanskog trpljenja, ljubavi prema euharistiji i Majci Božjoj te potiče svećenike da ne propuštaju euharistijsko klanjanje. 

Knez je rekao da se Komunistička partija 1950-ih godina perfidnije obračunavala s Crkvom, nakon fizičkih likvidacija klera neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Represija prema Crkvi nije se više provodila samo fizičkom likvidacijom, nego su komunisti kontrolirali osobe, nadzirali ih, unosili im strah i sumnju, istaknuo je. Perfidni obračun s Crkvom bilo je i staleško udruženje svećenika kojim je komunistička vlast iznutra rušila Crkvu, o čemu Stepinac hrabro govori, dodao je. Ispod pisama je pisao napomenu da se pismo spali, znajući da je njegov život bio pod nadzorom, istaknuo je Knez. 

Agenti Udbe odlazili su na misna slavlja, pratili su propovijedi svećenika, njihove kontakte s hrvatskim intelektualcima, kakvi su njihovi stavovi o hrvatskoj državnosti; pratile su se mise zadušnice za bl. Alojzija Stepinca,  bilježilo što su svećenici govorili o Stepincu. „I to pokazuje u kojoj mjeri je vladao strah od Stepinca i svega što je on predstavljao za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj. Obračun s memorijom na Stepinca traje do danas”, poručio je Knez, rekavši da su knjige o Stepincu mons. Batelje svjetlo i razbijanje pokušaja utamljivanja memorije na Stepinca. 

Batelja je najavio da će objaviti i pisma Stepinca vlastima Kraljevine Jugoslavije, Banovine Hrvatske, Nezavisne države Hrvatske i komunističkoj vlasti. Podsjetio je kako je Giuseppe Masucci, tajnik izaslanika pape Pija XII. u Zagrebu u Drugom svjetskom ratu, Svetoj Stolici 1946. napisao: „Partizani, komunisti, žele uništiti Katoličku Crkvu i proširiti boljševizam sve do Italije. Oni žele nacionalnu Crkvu gdje bi bez ikakva obzira vladao velikosrbizam. Od 1942. četnici u dogovoru s partizanima nastoje otkinuti hrvatski narod od Crkve u Rimu i pripojiti je Srpskoj”.

„Stepinac je bio osjetljive savjesti kad su drugi u pitanju, pa je jednom upitao župnika je li možda netko trpi zbog odlučnosti njegovog stava. U to vrijeme, 1956., Pio XII. Stepincu i još trojici kardinala poručuje: ‘Živite u teškim vremenima progona i mogla bi vas spopasti napast da odustanete od pravog puta i počnete sklapati saveze s progoniteljem Crkve. Ako treba, ostanite vjerni sve do prolijevanja krvi’. Kad je to čuo preko Radio Londona, Stepinac je rekao župniku: ‘Velečasni, kad Sveti Otac traži mučeništvo, nema kompromisa s izraslinom đavla’”, istaknuo je, među ostalim, Batelja.  

Podsjetio je da je bl. Fulton Sheen, u White Plainu kod New Yorka, na blagoslovu škole koju je kardinal Francis Spellman nazvao ‘Srednja škola Nadbiskup Stepinac’, rekao: „Stepinac je ušao u sudnicu kao duhovni vođa naroda, a iz nje je izašao kao vođa naroda i uzor cijelom svijetu kako braniti slobodu i pravdu”. „Stepinac je bio u zatvoru, a Amerikanci su ga uzdigli u javnosti kao čovjeka koji njima nešto znači. Koliko god Stepinca neki mrze, nemojmo dopustiti da ga mi bezgranično ne volimo”, poručio je Batelja, a izvijestio je Ured za medije Zadarske nadbiskupije.