Na konferenciji su govorili gvardijan Samostana sv. Frane fra Stipe Nosić i župnik župe Presvetog Srca Isusova na Voštarnici u Zadru fra Bojan Rizvan.

„Zadar je ‘grad sv. Franje’ jer je sv. Franjo bio u Zadru, pa bi bilo dobro da ga vidimo kao počasnog građanina Zadra; ne samo jer je ostavio povijesni trag, nego još više po njegovoj sadašnjosti, po djelovanju franjevaca u Zadru“, poručio je fra Bojan.

Potaknuo je vjernike da sudjeluju u središnjoj proslavi sv. Franje. U Zadru prebiva franjevačka prisutnost po franjevcima Male braće u Samostanu sv. Frane i u Župi Presvetog Srca Isusova, po trećoredcima glagoljašima u zadarskim Samostanima sv. Mihovila i sv. Ivana Krstitelja na Relji te po trećoredcima, vjernicima laicima.

„Sv. Franjo obilježio je život Crkve svojom karizmom ne samo prije 800 godina, nego i danas obilježava po onima koji nasljeduju njegove tragove i riječ. Želimo pokazati da Franjina karizma i danas utječe na ljude i poziva na obraćenje“, poručio je. Istaknuo je da se u Godini sv. Franje može dobiti i potpuni oprost. „Sv. Franjo je smrt nazivao sestricom. Promatrao je kao vrata koja ga uvode u puninu života. U našem vremenu izbjegava se govor o smrti. Sv. Franjo je poticaj da smrt nije najveća tragedija, nego, kako sv. Franjo kaže, tragedija je ako umiremo u smrtnim grijesima. Potpuni oprost briše posljedice našeg grijeha“, rekao je fra Bojan.

Na blagdan sv. Franje, u nedjelju, 4. listopada, u 18 sati kreće procesija iz župne crkve Presvetog Srca Isusova s relikvijama franjevačkih svetaca, kroz središte Zadra, dijelom rive, u crkvu sv. Frane gdje će misu predvoditi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić koji će također sudjelovati u procesiji. Nakon Devetnice, kad je svakog dana misu predvodio i tematski o životu sv. Franje propovijedao drugi franjevac, na uočnicu blagdana, u subotu, 3. listopada, u 18 sati u crkvi sv. Frane će biti susret crkvenih zajednica i pokreta Zadarske nadbiskupije.

Samostan sv. Frane u Zadru je prvi franjevački samostan s istočne strane Jadrana, ustanovljen u vrijeme kad je sv. Franjo Asiški posjetio grad Zadar. Fra Stipe je podsjetio da je sv. Franjo na putu za Svetu Zemlju 1212. godine posjetio Zadar zbog „brata protivnog vjetra“ koji je Franju doveo na obalu Sklavonije, kako pišu njegovi životopisci. Po molitvi sv. Franje za njegovog boravka u Zadru ozdravila je benediktinska opatica u Samostanu sv. Nikole, pa su benediktinke u znak zahvalnosti franjevcima darovale teren na kojem je vrlo brzo nakon toga izgrađena franjevačka crkva i samostan, gdje se i sada nalaze.

„Crkva sv. Frane u Zadru najstarija je gotička crkva s istočne strane Jadrana. Posvećena je kao bazilika 13. listopada 1280. godine, što je uklesano u kamenu iza glavnog oltara, a posvetio ju je zadarski nadbiskup Lovro Periandar. Crkva je i desetljećima prije toga bila blagoslovljeni prostor s posvećenim oltarom. Na dan njene posvete, u cijelom franjevačkom redu titulu bazilike nosilo je tek šest crkava, u čemu je veliku ulogu odigrao budući papa Nikola IV., koji se od 1274. kao generalni ministar reda nalazio u Rimu“, rekao je fra Stipe.

Koliko su zadarski franjevci bili važni za Crkvu u počecima franjevaštva, potvrđuje i da Samostan sv. Frane čuva bulu na pergameni koju je zadarskom samostanu („Ad conventum Jadrensem“) 8. srpnja 1228. poslao papa Grgur IX. „Taj dokument pisan je samo dvadeset mjeseci nakon Franjine smrti, pa je to zasigurno najstariji pisani dokument o sv. Franji u Hrvatskoj. Tom bulom papa javlja biskupima Istre, Dalmacije i Sklavonije da Franjo Asiški ‘treba biti uvršten u popis svetaca’ i nalaže da se njegov blagdan svečano slavi 4. listopada, na dan Franjine smrti. Papa Grgur IX. proglasio je Franju svetim 16. srpnja 1228., samo nekoliko dana nakon što je poslao bulu Samostanu sv. Frane u Zadru“, istaknuo je. Fra Stipe je i pokazao tu papinsku bulu koju je 8. srpnja 1228. papa Grgur IX. poslao zadarskom samostanu.

Istaknuo je da je 75 godina nakon Franjinog boravka u Zadru, a 62 godine nakon njegove smrti, zadarski franjevac Girolamo (Jeronim) Masci postao prvi papa franjevac u povijesti Crkve.

„Masci je rođen 30. rujna 1227. u mjestu Lasciano blizu Ascoli Picena u pokrajini Marche. U Zadru je stupio u franjevački red, bio je gvardijan i provincijal, a 1274. postao je generalni ministar Franjevačkog reda. Godine 1278. imenovan je kardinalom, a 1281. biskupom u Palestrini. Za papu je izabran 15. veljače 1288. te je Katoličku Crkvu, kao papa Nikola IV., vodio do svoje smrti, 4. travnja 1292. godine“, podsjetio je fra Stipe.

Papa Nikola IV. je darovao zadarskoj crkvi sv. Frane drveni kip Bezgrešnog začeća prema kojem je 1627. godine izrađen srebrni reljef.

U sakristiji crkve sv. Frane u Zadru potpisan je i Zadarski mir 18. veljače 1358. godine, zbog povezanosti kraljevske dinastije Anžuvinaca koji su podupirali franjevački red. „Imali su i nekoliko svetaca iz vlastitog roda koje su franjevci u Zadru častili: sv. Ljudevita (kralja Luja IX.), sv. Ljudevita (franjevca i biskupa Toulousea) te sv. Elizabetu Ugarsku (Türinšku) koja je bila teta kralja Ludovika I. Velikog“, istaknuo je fra Stipe.

Europska komisija prepoznala je važnost toga čina pa je 2026. godine Samostanu sv. Frane dodijelila oznaku Europske baštine, „Mjesto mira“.

U Zadru je u 15. stoljeću, uz Samostan sv. Frane, postojao i franjevački Samostan sv. Križa izvan gradskih zidina. „Izgrađen je zbog različitih shvaćanja franjevaca u Samostanu sv. Frane na koji način živjeti pravilo utemeljitelja sv. Franje. Jedni su smatrali da franjevci mogu posjedovati imovinu radi lakšeg služenja Crkvi i društvu (konventualci), dok su se drugi zalagali za povratak izvornom siromaštvu, bez udobnosti i institucionalnog bogatstva (opservanti).

Braća u Samostanu sv. Frane bila su podijeljena da je papa Eugen IV., 3. srpnja 1442. dozvolio gradnju Samostana sv. Križa. U novoizgrađeni samostan prešli su opservanti, a u Samostanu sv. Frane ostali su konventualci. Zbog opasnosti od Osmanlija, na zahtjev gradskih vlasti, papa Nikola V. odredio je 1454. godine da se Samostan sv. Križa sruši, a franjevci opservanti ponovno vrate u Samostan sv. Frane“, rekao je fra Stipe.

Podsjetio je da će na inicijativu nekadašnjeg provincijala fra Andrije Bilokapića, kip sv. Franje, rad akademskog kipara Ilije Skočibušića, uskoro biti postavljen pokraj samostana i podsjećati da je u Zadru prije više od osam stoljeća boravio Svetac iz Asiza, sv. Franjo Asiški, izvijestio je Ured za medije Zadarske nadbiskupije.