Značaj skupu daje pokroviteljstvo Hrvatske biskupske konferencije, čime se dodatno naglašava značenje dviju obljetnica koje, uz svoju povijesnu i znanstvenu dimenziju, snažno svjedoče o mjestu kršćanstva i Crkve u oblikovanju hrvatskoga ranosrednjovjekovnog kulturnog i državnog prostora.

Skup će biti održan pod pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije. Glavni organizator je Književni krug Split u suradnji s Fakultetom crkvene povijesti i kulturnih dobara Crkve Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu te hrvatskim sveučilišnim, znanstvenim i baštinskim ustanovama.

Glavni je organizator skupa Književni krug Split, a u organizaciji sudjeluju Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet crkvene povijesti i kulturnih dobara Crkve Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu, Katedra za crkvenu povijest Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Centar za hrvatske, mletačke i osmanske studije Sveučilišta u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te Arheološki muzej u Splitu.

Organizacijski i znanstveni odbor skupa čine Ivan Bodrožić, Nenad Cambi, Kažimir Hraste, Ante Jurčević, Miroslav Katić, Ivica Šute, Marko Trogrlić, Nikša Varezić i Josip Vrandečić.

Kako u uvodnom slovu programske knjižice ističe predsjednik Književnoga kruga Split prof. dr. Josip Vrandečić, dvije velike obljetnice prilika su za „ponovno promišljanje vlastitih korijena i mjesta hrvatskoga srednjovjekovlja u europskom povijesnom i kulturnom prostoru“. Skup je stoga zamišljen kao mjesto novoga znanstvenog vrednovanja života, djelovanja i povijesnoga značenja kraljice Jelene i kralja Zvonimira, čija su imena trajno upisana u hrvatsku povijesnu svijest.

Obljetnice se pritom ne promatraju samo kao spomen na događaje iz daleke prošlosti. One su poticaj suvremenom znanstvenom istraživanju i interdisciplinarnom dijalogu o političkim, crkvenim, pravnim, kulturnim i umjetničkim okolnostima Hrvatskoga Kraljevstva u drugoj polovini 10. i tijekom 11. stoljeća, naglašava prof. Vrandečić.

Riječ je o razdoblju u kojem se oblikovao hrvatski državni identitet, učvršćivale veze s Apostolskom Stolicom i razvijala kultura koja je Hrvatsku uključivala u zajednički europski civilizacijski krug. Dodatnu simboličku vrijednost jubilejima daje i obilježavanje prvoga poznatog spomena Gospine crkve u Hrvata, jednoga od ključnih mjesta hrvatske ranosrednjovjekovne crkvene i državne baštine.

Posebno mjesto na skupu pripast će kraljici Jeleni i njezinu vremenu. Njezin nadgrobni natpis, koji je otkrio i rekonstruirao don Frane Bulić, pripada najvažnijim epigrafskim spomenicima hrvatskoga srednjovjekovlja. Natpis potvrđuje Jeleninu ulogu supruge kralja Mihaela Krešimira II. i majke kralja Stjepana Držislava te je od iznimne važnosti za poznavanje rodoslovlja hrvatske narodne dinastije.

Jelenin natpis svjedoči i o nečem širem. Riječi kojima je kraljica opisana kao „majka sirota i zaštitnica udovica“ govore o razvijenoj kršćanskoj, društvenoj i pravnoj kulturi tadašnje Hrvatske te o idealu vladarske službe zasnovanom na odgovornosti prema najslabijima, ističe prof. Vrandečić.

Program prvog dana skupa stoga će biti otvoren tematskom cjelinom „Kraljica Jelena, kraljice i kraljevski samostani“, s izlaganjima Zrinke Nikolić Jakus, Stéphanea Gioannija i Trpimira Vedriša o položaju hrvatskih kneginja i kraljica, dinastičkom pokroviteljstvu, ženskom redovništvu te ulozi kraljevskih samostana u hrvatskom ranom srednjovjekovlju.

U posebnoj cjelini „Kraljica Jelena, Solin i arheološka baština“ Mirjana Matijević Sokol govorit će o Solinu kao kraljevskom gradu, mauzoleju kraljeva i mjestu krunidbe, Ivan Matijević i Ante Grgić o Bulićevu otkriću Jelenina sarkofaga, dok će Marko Trogrlić govoriti o povijesnom i simboličkom značenju Bulićeva otkrića natpisa sa sarkofaga kraljice Jelene na Gospinu Otoku.

Drugi veliki tematski stup skupa je kralj Zvonimir, čija je krunidba 1076. godine u Solinu označila novo poglavlje hrvatske srednjovjekovne povijesti. Prof. Vrandečić u predgovoru ističe učvršćivanje kraljevske vlasti, nastavak crkvenih reformi i snažne veze s Apostolskom Stolicom kao važne odrednice Zvonimirova vremena. U tom se razdoblju Hrvatska potvrđivala kao prepoznatljiv politički čimbenik europskoga Zapada, dok Bašćanska ploča, nazivajući Zvonimira „kraljem hrvatskim“, čuva jedan od najvažnijih i najstarijih zapisa hrvatskoga narodnog imena na hrvatskome jeziku.

U petak, 9. listopada, program se stoga nastavlja cjelinom „Zvonimirovo doba: papinstvo, Crkva i Kraljevstvo“. Andrea Antonio Verardi iz Rima govorit će o hrvatsko-papinskim odnosima u kontekstu Zvonimirove vladavine, Ludwig Steindorff iz Kiela o Petru Crnom kao Zvonimirovu suvremeniku, a Ante Jurčević o opatiji sv. Petra i Mojsija kao krunidbenoj bazilici kralja Zvonimira u kontekstu srednjovjekovne sakralne arhitekture Hrvatskoga Kraljevstva.

Završna programska cjelina povezat će kralja Zvonimira, Bašćansku ploču i kasniju recepciju hrvatskih srednjovjekovnih vladara. O Bašćanskoj ploči govorit će Tonija Andrić i Antonela Puž te Tomislav Galović, Ana Šimić razmotrit će odjeke glagoljaške Legende o smrti kralja Zvonimira u hrvatskoj književnosti, Hrvoje Gračanin predodžbe o Zvonimiru i Jeleni u hrvatskoj historiografiji dugoga 19. stoljeća, Josip Vrandečić Zvonimirovu krunu u politici dalmatinskih pravaša, a Anđelko Mihanović likove kralja Zvonimira i kraljice Jelene u likovnim umjetnostima.

Vrijednost skupu daje suradnja s Papinskim sveučilištem Gregoriana u Rimu, odnosno njegovim Fakultetom crkvene povijesti i kulturnih dobara Crkve (Facoltà di Storia e Beni Culturali della Chiesa).

Suradnja splitskih i zagrebačkih sveučilišnih, akademskih, crkvenih i muzejskih ustanova s Fakultetom crkvene povijesti i kulturnih dobara Crkve Papinskoga sveučilišta Gregoriana daje skupu međunarodnu i interdisciplinarnu dimenziju. Ona je značajna upravo za teme Zvonimirova vremena, odnosa Hrvatskoga Kraljevstva i papinstva, crkvenih reformi 11. stoljeća te uključivanja hrvatskoga prostora u šire procese europskoga srednjovjekovlja. Program tako hrvatsku srednjovjekovnu povijest promatra ne izolirano, nego u njezinim vezama s Rimom, papinstvom i europskim političkim, crkvenim i kulturnim strujanjima.

Kako se naglašava u predgovoru, zajedničko djelovanje znanstvenih, visokoškolskih i baštinskih ustanova potvrđuje važnost interdisciplinarnoga istraživanja hrvatskoga srednjovjekovlja i njegovo mjesto u europskoj znanstvenoj zajednici.

Međunarodni karakter skupa potvrđuje sudjelovanje znanstvenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Francuske i Italije. Tijekom dvodnevnog programa susrest će se povjesničari, arheolozi, crkveni povjesničari, povjesničari umjetnosti, filolozi i istraživači drugih disciplina. Organizatori očekuju da će izlaganja i rasprave pridonijeti novim znanstvenim spoznajama, otvoriti nova istraživačka pitanja i dodatno osnažiti međunarodnu znanstvenu suradnju. Rezultati skupa bit će trajno sačuvani objavom recenziranoga zbornika radova.

Program obuhvaća ukupno šest tematskih cjelina, od kraljice Jelene i kraljevskih samostana, odnosa vladara i Crkve te solinske arheološke baštine do Solinskoga slavlja 1976., Zvonimirova doba, papinstva, Bašćanske ploče i recepcije hrvatskih srednjovjekovnih vladara. Takav interdisciplinarni raspon omogućit će da se dvije velike obljetnice sagledaju ne samo kao povijesne komemoracije nego i kao polazište za suvremeno znanstveno propitivanje hrvatskoga srednjovjekovlja.

U tom smislu prof. dr. Vrandečić u proslovu zaključuje da obilježavanje velikih jubileja treba biti poticaj znanstvenim istraživanjima, ali i obnovljenoj svijesti o bogatstvu hrvatske srednjovjekovne tradicije, koju su svojim životom i djelovanjem trajno obilježili kraljica Jelena i kralj Zvonimir.

Solin: Spomen-slavlje 1050. obljetnice smrti kraljice Jelene i 950. obljetnice krunidbe kralja Zvonimira