Skup se održava u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu. Na početku skupa sudionike su pozdravili dekan KBF-a u Đakovu izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, prorektor za nastavu i studente osječkoga Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Matanović, dekan Filozofskoga fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Ivan Trojan, predstojnica Hrvatskoga instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu. dr. sc. Marija Karbić te županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak. Uvodni program moderirao je dr. sc. Ivan Zubac, viši asistent na Odsjeku za filozofiju i povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.

Život i tragična smrt svećenika Josipa Astaloša u okolnostima završetka Drugoga svjetskog rata i uspostave komunističke vlasti otvaraju pitanja o njegovu djelovanju i stradanju te društvenim, pravnim i teološkim okolnostima toga razdoblja. Cilj je skupa interdisciplinarnim pristupom i na temelju relevantnih povijesnih izvora cjelovitije prikazati Astalošev život.

Dekan Pažin, pozdravljajući sudionike u ime nadbiskupa đakovačko-osječkog Đure Hranića i organizatora skupa, osvrnuo se na aktualne okolnosti u Republici Hrvatskoj i šire, istaknuvši kako bi mnogi mogli pomisliti da bi o ovoj temi bilo mudrije progovoriti poslije. „No znanost koja bi se bojala suvremenoga trenutka bježala bi od temeljne odgovornosti kojoj služi, a to je traganje za istinom“, istaknuo je Pažin, naglasivši važnost međuinstitucionalne suradnje u istraživanju povijesnih tema.

Pritom je, pozvavši se na apostolsku pobudnicu pape Lava XIV. Crtati nove zemljovide nade, citirao Papine riječi i istaknuo da se istinu ne može posjedovati. „Daleko je važnije znati kako se problemima približiti prije nego se na njih dadnu prebrzi odgovori, zašto se nešto dogodilo i kako ih se može nadvladati”, istaknuo je, među ostalim, dekan. 

Prorektor Matanović, pozdravljajući sudionike uime rektora prof. dr. sc. Drage Šubarića, sveučilišne uprave i u svoje ime, istaknuo je da je istraživanje ove teme u skladu s poslanjem sveučilišta i akademske zajednice. Naglasio je važnost slobode propitivanja i istraživanja, osobito kada je potrebno preispitati povijesne sudove i doći do novih spoznaja. Istaknuo je da tema skupa „u svojoj biti odražava ono što naše sveučilište jest, a to je sloboda propitivanja, sloboda istraživanja i nema zabranjenih tema”.

Dekan Trojan osvrnuo se na pravni aspekt slučaja Josipa Astaloša, upozorivši na važnost neovisnog sudstva i prava svakoga čovjeka na obranu. Govoreći o suđenju 1945., istaknuo je da dostupni dokumenti upućuju na ozbiljne nedostatke postupka. Prema njegovu izlaganju, optužnica je sastavljena neposredno prije rasprave, obrana nije imala dovoljno vremena za pripremu, a dodijeljeni branitelj nije pružio stvarnu pravnu zaštitu.

„Njegova osuda nije bila završetak postupka u kojem su dokazi odmjereni, obrana saslušana, a sud neovisno odlučio. Naprotiv, dostupni dokumenti pokazuju da je ishod bio zacrtan prije nego što je suđenje uopće počelo. Čovjeku je unaprijed presuđeno, a postupak je poslužio kako bi se već donesena politička odluka dobila privid pravne forme”, rekao je Trojan.

Predstojnica Karbić izrazila je zadovoljstvo sudjelovanjem u organizaciji skupa, istaknuvši da se upravo ozbiljnim istraživanjem može rasvijetliti sudbina pojedinca, ali i bolje razumjeti povijesno razdoblje u kojem je živio. Županica Tramišak istaknula je važnost istraživanja stradanja nevinih žrtava nakon završetka Drugoga svjetskog rata, osobito na području Slavonije, Baranje i Srijema. Naglasila je da je odgovornost današnjega društva govoriti o tim događajima na temelju povijesnih činjenica i dokumentiranih izvora te omogućiti da se sudbine stradalih istraže i sagledaju u odgovarajućem povijesnom kontekstu.

Znanstveni skup nastavljen je izlaganjima koja će život, djelovanje i stradanje Josipa Astaloša razmotriti iz različitih istraživačkih perspektiva, s ciljem boljeg razumijevanja njegova slučaja i širega povijesnog konteksta, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.