Knjiga je objavljena u suizdavaštvu Đakovačko-osječke nadbiskupije i Hrvatskoga instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu. Autori i priređivači izdanja Eldina Lovaš i Zoltán Gőzsy višegodišnjim su istraživanjem arhivske građe i suradnjom hrvatskih i mađarskih znanstvenih ustanova uspjeli javnosti predstavili život i djelovanje mons. Mateja Franje Krtice.

Na početku predstavljanja nazočnima se obratio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je zahvalio autorima na njihovom znanstvenom radu te istaknuo važnost knjige za bolje upoznavanje povijesti vlastite biskupije..

Okupljene je pozdravila i predstojnica slavonskobrodske Podružnice Hrvatskoga instituta za povijest dr. sc. Marija Karbić, koja je istaknula važnost međuinstitucionalne i međunarodne znanstvene suradnje, osobito suradnje hrvatskih i mađarskih istraživačkih ustanova. Naglasila je da upravo takva suradnja omogućuje razumijevanje zajedničke povijesti i ostvarivanje znanstvenih rezultata.

O znanstvenoj vrijednosti knjige govorili su recenzenti: dr. sc. Daniel Patafta s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Ivan Armanda s Hrvatskoga instituta za povijest te prof. dr. Mate Gárdonyi s Katoličkoga sveučilišta Péter Pázmány u Budimpešti.

Autorica Eldina Lovaš pojasnila je da je prvotna zamisao bila usmjerena ponajprije na obradu i objavljivanje dnevnika mons. Krtice. Međutim, tijekom istraživanja arhivske građe pronađeni su brojni dodatni dokumenti, pojedinačni spisi, zapisnici i pisma, što je omogućilo širu rekonstrukciju njegova života i biskupske službe.

Tako je prvotna zamisao prerasla u biografsku studiju i kritičko izdanje dnevnika. Posebno je zahvalila nadbiskupu Hraniću na potpori projektu, kao i arhivistima, suradnicima i recenzentima, koji su pridonijeli nastanku knjige.

Lovaš je također istaknula da istraživanje života i djelovanja Mateja Franje Krtice nije završilo objavljivanjem te knjige. Sačuvana arhivska građa otvorila je mogućnosti za daljnja istraživanja, među kojima su povijest svećenstva, razvoj biskupijskih ustanova i rekonstrukcija mreže Krticinih poznanstava i suradnika.

Autor Zoltán Gőzsy također je govorio o važnosti zajedničkoga istraživačkog rada i suradnje hrvatskih i mađarskih povjesničara, istaknuvši vrijednost međusobne znanstvene razmjene i proučavanja povijesnih procesa u širem srednjoeuropskom kontekstu.

Posebna vrijednost knjige ogleda se u njezinoj strukturi: prvi dio donosi biografsku studiju biskupa Mateja Franje Krtice, dok drugi dio sadržava kritički obrađen latinski tekst njegova dnevnika i hrvatski prijevod. Time je taj povijesni izvor učinjen dostupnim široj znanstvenoj i zainteresiranoj javnosti.

U pripremi izdanja sudjelovali su i brojni stručnjaci, među kojima se posebno ističu George Toth, koji je lektorirao latinski tekst, te dr. sc. Stjepan Razum, koji je provjerio i uskladio hrvatski prijevod s latinskim izvornikom.

Predstavljanje knjige zaključeno je zahvalom autorima i suradnicima koji su sudjelovali u njezinu nastanku. Objavljivanjem toga izdanja, u godini obilježavanja 300. obljetnice rođenja mons. Mateja Franje Krtice, učinjen je korak u rasvjetljavanju života i djelovanja prvoga biskupa sjedinjene Bosanske, odnosno Đakovačke i Srijemske biskupije. Knjiga ne donosi samo biografiju jednoga biskupa i izdanje njegova dnevnika, nego pruža uvid u procese koji su oblikovali crkveni i društveni život Slavonije i Srijema u drugoj polovici 18. stoljeća te predstavlja polazište za buduća povijesna istraživanja, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.