Susret je organiziran u okviru znanstvenoistraživačkog projekta „Povijesno-teološke kontroverzije u Crkvi i njihov odjek u društvu: konflikt i konsenzus“ (POTKA), koji se provodi u sklopu Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti (NPOO), u suradnji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta i Centra za proučavanje odnosa znanosti i religije Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Sudjelovali su doc. dr. sc. Milan Dančuo, dr. sc. o. Ivan Pleše, OCD, i vlč. mr. sc. Hrvoje Zovko, lic. theo., s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Razgovor je moderirao izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta, voditelj projekta POTKA, koji je u uvodnom obraćanju predstavio ciljeve projekta i njihovu povezanost s temom susreta.

Patafta je istaknuo da su povijesne i teološke kontroverzije snažno oblikovale život Crkve, njezine institucije i odnose među kršćanima, ali i šire društvene i kulturne procese. Naglasio je da Veliki raskol 1054. godine ne označava iznenadan i konačan prekid crkvenoga zajedništva, nego simbolizira dugotrajan proces udaljavanja kršćanskoga Istoka i Zapada, oblikovan političkim, kulturnim, crkvenopravnim i teološkim okolnostima. Upozorio je da liturgijska različitost tijekom prvoga kršćanskog tisućljeća sama po sebi nije bila zapreka zajedništvu, nego izraz bogatstva različitih tradicija unutar zajedničke kršćanske baštine.

Dančuo i Zovko u svojim su izlaganjima posebnu pozornost posvetili povijesnom razvoju zapadne liturgije od kasne antike do završetka karolinškoga razdoblja. Prikazali su postupno oblikovanje liturgijskih tradicija na kršćanskom Zapadu, razvoj rimske liturgije i njezin odnos prema drugim zapadnim obrednim tradicijama.

Posebno su se osvrnuli na karolinško razdoblje, obilježeno snažnijim širenjem i preoblikovanjem rimske liturgijske baštine te liturgijskim ujednačavanjem. Takav je razvoj važan za razumijevanje kasnijih razlika između latinskoga Zapada i bizantskoga Istoka.

Pleše je sudjelovao u razgovoru o povijesnim i teološkim dimenzijama odnosa kršćanskoga Istoka i Zapada. U tom su kontekstu važna pitanja razvoja različitih teoloških tradicija, njihove povezanosti s liturgijskim životom te utjecaja povijesnih i kulturnih razlika na međusobno razumijevanje crkvenih zajednica. Takav pristup omogućuje sagledavanje Velikoga raskola kao složenoga povijesnog procesa u kojemu su se isprepletali teološki, crkveni i društveni čimbenici.

Tijekom susreta razmatrani su i zajednički korijeni kršćanske liturgije, razvoj bizantske i rimske tradicije te razlike u liturgijskim jezicima, slavljenju euharistije, uporabi kvasnoga i beskvasnoga kruha i pojedinim oblicima crkvene discipline. Istaknuta je važnost povijesnoga razumijevanja tih razlika, koje u svjetlu Drugoga vatikanskog koncila mogu biti poticaj za ekumenski dijalog i dublje međusobno upoznavanje kršćanskih tradicija.

Akademski razgovori pridonose ostvarivanju ciljeva projekta POTKA, osobito poticanju znanstvenoga dijaloga, međuinstitucionalne suradnje i popularizaciji povijesno-teoloških istraživanja. Projekt je usmjeren na istraživanje povijesnih i teoloških kontroverzija u Crkvi i njihova odjeka u društvu, s posebnim naglaskom na odnos konflikta i konsenzusa. Uz znanstvenoistraživački rad uključuje akademske susrete, predavanja i javne rasprave kojima se potiče interdisciplinarni pristup crkvenopovijesnim i teološkim pitanjima.

Susret o Velikom raskolu pridonio je boljem razumijevanju povijesnih procesa koji su oblikovali odnose kršćanskoga Istoka i Zapada te istaknuo važnost znanstvenoga dijaloga u proučavanju kontroverzija aktualnih i u suvremenom životu Crkve.