Đakovo: Predstavljen zbornik „Duc in altum – Duc in vertiginem“ u čast nadbiskupa Hranića
FOTO: Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije // Predstavljanje zbornika „Duc in altum – Duc in vertiginem“ u Đakovu
Đakovo (IKA)
Zbornik radova „Duc in altum – Duc in vertiginem“, posvećen đakovačko-osječkom nadbiskupu i velikom kancelaru Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu dr. Đuri Hraniću svečano je predstavljen u utorak, 17. studenoga, u Dvorani biskupa Antuna Mandića Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Zbornik je objavljen u povodu njegovih triju obljetnica tijekom 2026.: 65 godina života, 40 godina svećeništva i 25 godina biskupske službe.
Svečanost je organizirao Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, želeći izraziti zahvalnost nadbiskupu Hraniću za njegov dugogodišnji doprinos teološkoj znanosti, svećeničkom odgoju, pastoralnom djelovanju i životu akademske zajednice.
Zbornik su uredili prof. dr. sc. Ivica Raguž i izv. prof. dr. sc. Boris Vulić, a okuplja 38 znanstvenih i stručnih radova koje potpisuje 49 autora iz različitih akademskih i crkvenih sredina. Radovi su raspoređeni u dvije tematske cjeline „Practica“ i „Speculativa“. Prva je posvećena praktično-pastoralnom djelovanju Crkve, dok druga donosi teološka, biblijska, dogmatska, povijesna i duhovna promišljanja. Zbornik također sadrži životopis i opsežnu bibliografiju nadbiskupa Hranića.
Naslov zbornika nadahnut je njegovim biskupskim geslom „Duc in altum“– „Izvezi na pučinu“, kojemu su urednici pridodali izraz „Duc in vertiginem“, odnosno poziv na ulazak u „svetu vrtoglavicu“ pred dubinom Božjega otajstva. Time je simbolično povezana teološka dubina s izazovima i odgovornostima pastoralne službe.
U uvodnom dijelu programa posebno mjesto zauzelo je sjećanje na nadbiskupove studentske i znanstvene godine u Rimu, tijekom kojih je na Papinskom sveučilištu Gregoriana pripremao doktorsku disertaciju. Pročitano je sjećanje prof. Ivana Šarčevića na njihove rimske susrete u vrijeme Domovinskoga rata, osobito na nadbiskupovu zabrinutost zbog stradanja rodnoga Cerića i njegov odnos prema ljudskoj patnji. U tom je svjedočanstvu on predstavljen kao nenasilan i otvoren čovjek, koji se pred zlom snebivao, a pred ljepotom i dobrotom divio. Time je svečanost, održana uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te žrtvu Vukovara i Škabrnje, dobila i snažnu spomeničku dimenziju.
Jedan od urednika zbornika, dr. Vulić, u izlaganju „Teologija koja je postala služba“ osvrnuo se na povezanost nadbiskupova znanstvenog rada i njegova kasnijega pastoralnog djelovanja. Polazeći od doktorske disertacije „Čovjek – slika Božja u učenju Ivana Pavla II.“ obranjene 1993. na Papinskom sveučilištu Gregoriana, Vulić je istaknuo da ona nije bila tek početak znanstvene karijere, nego je odredila temeljne naglaske cjelokupnoga nadbiskupova djelovanja.
U tom je kontekstu izdvojio pet povezanih područja: evangelizacijsko poslanje utemeljeno na dostojanstvu čovjeka kao slike Božje, sinodalnost i zajedništvo kao stil crkvenoga upravljanja, pastoral braka i obitelji te djelatnu ljubav, cjelovitu viziju čovjeka izraženu kroz socijalni nauk Crkve i katehezu te razboritost i odgovorno razlučivanje u upravljanju Crkvom.
Naglasio je da se u Hranićevu djelovanju ne mogu odvajati teolog i pastir, jer se njegovo teološko promišljanje postupno pretočilo u konkretne oblike crkvenoga služenja. Osvrnuo se na promicanje sinodalnosti, važnost zajedništva vjernika, brigu za obitelj, katehezu, katoličko školstvo i socijalno poslanje Crkve.
Zaključujući izlaganje, Vulić je istaknuo da se nadbiskupovo razumijevanje čovjeka kao slike Božje očituje ponajprije u odnosu prema drugome, osobito prema onima koji se nalaze na društvenim marginama.
Zbornik je potom predstavila njegova recenzentica, prof. dr. sc. Veronika s. Nela Gašpar, koja je naglasila da objavljena knjiga predstavlja mnogo više od zbirke znanstvenih radova. Prema njezinim riječima, riječ je o svojevrsnom portretu čovjeka koji je svoj teološki poziv trajno povezivao s pastoralnom odgovornošću. „Riječ je o teologu koji je postao pastir i pastiru koji nikada nije prestao biti teolog“, istaknula je.
Predstavljajući sadržaj zbornika, osvrnula se na širok raspon tema kojima se autori bave, od teološke antropologije i sinodalnosti do kateheze, odgoja, socijalnoga nauka Crkve, kanonskoga prava, pastorala obitelji, palijativne skrbi i suvremenih izazova poput umjetne inteligencije.
Istaknula je nadbiskupov doprinos katehetskom djelovanju, uključujući dvadeset godina služenja na čelu Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju, poslije i novu evangelizaciju, te njegovu trajnu zauzetost za promicanje katoličkoga odgoja i obrazovanja.
Podsjetila je i na nadbiskupovu bogatu pisanu ostavštinu. Bibliografija priložena zborniku obuhvaća više od petsto bibliografskih jedinica, među kojima su znanstveni i stručni radovi, pastoralna pisma, poruke, homilije i urednički prilozi.
U drugom dijelu obraćanja s. Nela Gašpar predstavila je i rezultate reakreditacije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu, istaknuvši da je stručno povjerenstvo 17 od ukupno 24 vrednovana standarda ocijenilo potpuno ispunjenima, dok je preostalih sedam ocijenjeno zadovoljavajućima. Povjerenstvo je preporučilo izdavanje dopusnice za sljedećih pet godina. Zbornik i rezultate reakreditacije opisala je kao dva dara iste akademske zajednice njezinu velikom kancelaru, naglašavajući važnost njegove dugogodišnje podrške razvoju Fakulteta.
Uime Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu okupljenima se obratio dekan izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin. Govoreći o značenju zbornika, istaknuo je da knjige mogu otkrivati dubinu čovjekova duha, njegovih traženja i životnoga poslanja. Zbornik je opisao kao „malenu biblioteku velikih pripovijesti“ i svojevrstan duhovni, intelektualni i pastoralni portret nadbiskupa Hranića. Naglasio je da dvije tematske cjeline zbornika, premda različite po svojem pristupu, čine jedinstvenu cjelinu jer se teološka misao i pastoralno djelovanje međusobno nadopunjuju.
Uime akademske zajednice dekan Pažin zahvalio je nadbiskupu za blizinu, razumijevanje i povjerenje kojima prati rad profesora, studenata i djelatnika Fakulteta, istaknuvši da zbornik predstavlja izraz poštovanja i zahvalnosti za sve što je učinio za razvoj đakovačkoga teološkog učilišta. Posebnu zahvalnost uputio je urednicima dr. Ragužu i dr. Vuliću, autorima radova, recenzentima i svima koji su sudjelovali u pripremi i objavljivanju zbornika.
Nakon dekanova obraćanja, dekan i urednik Vulić svečano su uručili zbornik nadbiskupu Hraniću.
U završnom obraćanju nadbiskup Hranić zahvalio je Bogu, akademskoj zajednici, urednicima, autorima i svim suradnicima koji su svojim radom, podrškom i zajedništvom pridonijeli njegovu svećeničkom i biskupskom poslanju.
Istaknuo je da biskupska služba nikada nije djelo pojedinca, nego plod suradnje svećenika, redovnika, redovnica i vjernika laika. Zahvaljujući svima na suradnji, strpljivosti i razumijevanju, otvoreno se osvrnuo i na vlastite slabosti, propuste te izazove s kojima se susretao tijekom službe.
Govoreći o značenju svojega biskupskog gesla „Duc in altum“, podsjetio je da ga je izabrao 2001., nakon imenovanja pomoćnim biskupom, kao izraz povjerenja u Kristovo vodstvo i spremnosti na suradnju u evangelizacijskom poslanju Crkve.
Osvrćući se na proteklih 25 godina biskupske službe, priznao je da su u tom razdoblju postojali trenuci ispunjenih, ali i praznih mreža, radosti i uspjeha, kao i bolnih iskustava, razočaranja i osobnih kušnji.
Istaknuo je da se upravo se u tom iskustvu krije i dublje značenje naslova predstavljenoga zbornika. Poziv na pučinu ne znači samo otvorenost prema novim mogućnostima i izazovima, nego i suočavanje s vlastitim ograničenjima, odgovornošću te neizvjesnostima koje prate biskupsku službu.
Nadbiskup je govorio i o velikom broju očekivanja koja se stavljaju pred biskupa, potrebi donošenja teških odluka i odgovornosti koju one nose. Naglasio je da se upravo u takvim okolnostima na poseban način otkriva važnost zajedništva, blizine i međusobne podrške.
Zahvaljujući okupljenima na iskazanoj pažnji, istaknuo je da mu zbornik i sama svečanost predstavljaju snažno ohrabrenje za daljnje služenje. U tom je kontekstu, povezujući početak svojega biskupskog poslanja s današnjim trenutkom, ponovno izrazio spremnost odgovoriti na Kristov poziv riječima apostola Petra: „Ali na tvoju riječ bacit ću mreže.“
Na završetku je zahvalio svima koji su sudjelovali u nastanku zbornika, kao i okupljenima koji su svojim dolaskom iskazali blizinu i zajedništvo. Izrazio je vjeru da Bog svojom milosrdnom ljubavlju nadopunjuje ljudske slabosti i ograničenja te uputio blagoslov svima nazočnima.
Svečano predstavljanje zbornika „Duc in altum – Duc in vertiginem“ tako je, uz akademski prikaz teološkog i pastoralnog djelovanja mons. Hranića, bila i prigoda za zahvalnost, osobna sjećanja te promišljanje o služenju, odgovornosti i zajedništvu u životu Crkve.
Predstavljanju zbornika su uz studente i profesore KBF-a nazočili svećenici, časne sestre, umirovljeni požeški biskup Antun Škvorčević, srijemski biskup Fabijan Svalina, bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak i đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić.
U glazbenom dijelu programa nastupila je umjetnica Veronika Lemishenko izvodeći na harfi skladbe „U trešnjinom vrtu“ Diane Shpylove i „U zagrljaju prirode“ Lise Vandersmissen. Nakon predstavljanja zbornika uslijedio je svečani domjenak, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.




