U koncelebraciji su bila devetorica svećenika među kojima generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić i redoviti predvoditelj misnih slavlja u sestarskoj zajednici sv. Vinka vlč. Josip Vajdner.

Sudjelovale su sestre milosrdnice iz sve tri zajednice iz Sarajevu predvođene provincijalnom poglavaricom u BiH s. M. Julijanom Djaković i kućnom poglavaricom s. M. Margaretom Brnada, a pridružile su im se i sestre iz zajednice u austrijskom gradu Klagenfurtu s kojima je došao i fra Franjo Vidović. Sudjelovale su i sestre drugih družbi i drugi vjernici.

U ime sestara milosrdnica riječi pozdrava biskupu Komarici i svim prisutnima je uputio rektor crkve sv. Vinka preč. Mladen Kalfić ističući da su se okupili kako bi zahvalili „Trojedinom Bogu na svim blagoslovima i dobrim djelima kojima je obdario svakog čovjeka po djelovanju sestara milosrdnica kroz 150 godina od njihova dolaska u Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Dodao je da žele Bogu zahvaliti „i za sve sestre koje su svojim životom svjedočile i svakodnevno svjedoče Božju ljubav te ga moliti da blagoslovi njihov svakodnevni rad, trud i molitvu ponajprije novim duhovnim zvanjima kako bi nastavile živjeti svoju karizmu“.

Uvodeći u misno slavlje biskup Komarica je kazao da je često slavio misu u crkvi sv. Vinka u vremenu dok je obavljao profesorsku službu  na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji osamdesetih godina te izrazio radost da ima prigodu ponovno moliti sa sestrama u ovoj crkvi koja je tijekom nedavnoga rata bila gotovo u potpunosti uništena.

Nakon što su sestre milosrdnice pročitale čitanja, a đakon Pero Vladić navijestio evanđeoski odlomak, biskup Komarica je uputio prigodnu propovijed.

Dragocjene istine za duhovni život

„U ovom našem današnjem dvostrukom slavlju – zahvalnom i prosidbenom – u povodu svetkovine svetog Vinka Paulskog, svećenika i suutemeljitelja vaše, drage mi, i u Crkvi velezaslužne redovničke Družbe sestara milosrdnica, te u povodu obilježavanja jubilarne 150.  godine od dolaska i zatim izuzetno plodnog i dragocjenog djelovanja u našoj zemlji, dolikuje da sebi najprije posvijestimo nekoliko usrećujućih istina, dragocjenih za duhovni život i vas, članica Družbe i svih nas, ovdje nazočnih“, kazao je biskup Komarica te nastavio:

„Prva je istina – da smo mi, članovi putujuće Crkve na zemlji, tijesno – duhovnim vezom povezani s članovima proslavljene Kristove Crkve na Nebu, sa svecima! Druga istina je da sveci ne pjevaju sami sebi slavopojke, kao što to čine na zemlji oni ljudi koji su prožeti porokom taštine. Sveci su u svome zemaljskom životu iskusili da je svaki zemaljski uspjeh i uspješno ostvarenje Božja milost i Božji dar!… Treća istina, koju nam valja upamtiti jest – da je snaga djelovanja primjera svetaca od izuzetne važnosti za djelotvornost i plodnost članova Crkve kroz mnoge i kasnije generacije… Četvrta istina – je da su sveci potpuno obasjani Božjom krasotom i svjetlošću i ujedno tu krasotu i jasnoću propuštaju kroz svoj lik i svoj primjer života s Kristom i za Krista i prema nama koji ih promatramo, želimo nasljedovati i utječemo im se u njihov zagovor pred Gospodinom… Peta istina je da se iz života i primjera sv. Vinka Paulskog, slično kao i iz primjera brojnih drugih svetaca, jasno dade ‘iščitati’ puno toga, što vjerodostojno kršćanstvo i propovijeda i prakticira kao svoje vrijednosti dragocjene za cijeli ljudski rod: kao što su vjerske i moralne istine, socijalni nauk, obrana i promoviranje dostojanstva svakog čovjeka kao bogolikog stvorenja, pomoć pravnom uređenju društva i međuljudskih i međunarodnih odnosa“, riječi su biskupa Komarica.

„Potpuno je stoga, opravdano, da se – i u ovom našem vremenu i u ovoj našoj životnoj sredini, prožetom sve izraženijim egoizmom kod mnogih, duševnim nemirom, čestim beznađem uslijed omalovažavanja dostojanstva i osnovnih ljudskih prava mnogih mi, kao Kristovi vjernici, želimo svjesno i zajednički ugledati upravo u ovakve uspjele i usrećujuće likove naše braće i sestra u istoj vjeri kao što su bili i sveti utemeljitelji vaše Družbe sv. Vinko Paulski i sveta Luisa de Marillac“, rekao je biskup Komarica te podsjetio na životni put sv. Vinka ističući posebno njegovu brigu za siromahe.

Istinski genij milosrđa i ljubavi prema drugima – sveti Vinko Paulski

„Sv. Vinko je – milošću Božjom – bio čovjek molitve i rada, dobre organizacije i domišljatosti, poniznosti i odlučnosti, čovjek i za tadašnje i za današnje vrijeme. Kao istinski genij milosrđa i ljubavi prema drugima, svojim zagovorom pred Gospodinom, koji ga je u Kristovoj Crkvi tako divno proslavio, može zacijelo i nama pomoći da ponovo – bez ustezanja – stavimo svoju ruku na plug u obrađivanju Božje njive koju nam je povjerila Božja Providnost i da na njoj duboko i savjesno oremo i sijemo sjeme Kristovog Evanđelja silno potrebno i siromasima i ovog našeg vremena– duhovnim i materijalnim“, rekao je banjolučki biskup.

„Oblici siromaštva su se od vremena djelovanja sv. Vinka u 17. stoljeću do danas u mnogočemu promijenili. Ali se ne može tvrditi da je siromaštvo danas nestalo, da ga nema u svijetu, niti u našim krajevima. Suvremenim razvojem prirodnih znanosti i njihovom primjenom u svijetu, kao i industrijskim i tehničkim razvojem sa svojim često nepovezanim rastom urbanog stanovništva, te osobito – ateizacijom – teoretskom i praktičnom u našoj sredini, došlo je do stvaranja novih oblika duhovnog i materijalnog siromaštva i novih siromaha, koji često više pate nego seosko pučanstvo i stanovništvo manjih gradića… Na nama, koji danas slavimo njegovu svetkovinu, obaveza je da se istinski potrudimo – više nego do sada! – proučiti uzroke današnje bijede i siromaštva oko nas i okuražiti se u traženju konkretnih, učinkovitih rješenja“, poručio je biskup Komarica.

Sestre milosrdnice i vjerni puk na ovo slavlje pripremale su se prigodnom trodnevnicom

„Drage sestre milosrdnice sv. Vinka, odnosno drage „Kćeri kršćanske ljubavi“, kako se na početku postojanja nazivala vaša Družba, Vi, uz svečano slavlje današnje svetkovine – te uz slavlje svetkovine svete suutemeljiteljice vaše Družbe (10.5.), cijelu ovu godinu obilježavate kao Jubilarnu godinu – 150-tu od dolaska prvih sestara u ovu, u to doba službeno zvanu misijsku zemlju. Ove se godine, također, spominjete i 165. obljetnice svoga osamostaljenja – kao Družbe u Crkvi u hrvatskom narodu. Vjerujem da ste već na samom početku obilježavanja ovih velikih obljetnica, a onda i kasnije bile potaknute na preispitivanje dosadašnjeg vašega osobnog životnog hoda, kao članice vaše Provincije i vaše Družbe, kao i barem nekoliko – povijesnih događaja u ovdašnjim vašim zajednicama. U Knjizi Života su zapisana sva događanja – i osobna i zajednička. To vaše osobno i zajedničko preispitivanje i spoznaje do kojih ste došle trebalo je vas motivirati da donesete neke konkretne odluke glede što sigurnijeg i uspješnijeg hodočašća vašeg ka vlastitoj sretnoj vječnosti i glede što plodnijeg sudjelovanja u poslanju ove mjesne Crkve Vrhbosanske i naše krajevne Crkve u cijeloj našoj metropoliji odnosno zemlji“, rekao je biskup Komarica te potaknuo sestre da se „trude u njegovanju svoga duhovnog, unutarnjeg života, u blagosti, u obazrivosti, u poniznosti i razboritosti, iskreno ljubeći Boga i siromahe svake vrste u svojoj sredini“.

“Zajedno s brojnom drugom našom vjerujućom braćom i sestrama zahvaljujem i ja dobrom Bogu za svaku od vas kao i za sve drage susestre vaše koje su ugradile svoje živote u život i djelovanje Crkve u našim (nad)biskupijama u ovoj zemlji. Na sve vas i na sve članice vaše Provincije i Družbe, kao i na vaše prijatelje zazivam Božji blagoslov i molim zagovor Presvete Djevice Marije, Majke Divne i vaših svetih zaštitnika, kako biste i vi bile blagoslov za druge oko sebe“, rekao je na kraju biskup Komarica.

Liturgijsko pjevanje animirale su sestre milosrdnice uz orguljsku pratnju s. Julijane.

Sestre milosrdnice i vjerni puk na ovo slavlje pripremale su se prigodnom trodnevnicom. Svete mise od 24. do 26. rujna predvodili su: ravnatelj Katoličkog školskog centra „Sv. Josip“ u Sarajevu vlč. Mario Čosić, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu fra Šimo Ivelj i ravnatelj Caritasa BiH mons. Tomo Knežević, izvijestila je u ponedjeljak 27. rujna Katolička tiskovna agencija (KTA).

O dolasku i djelovanju sestara milosrdnica u Sarajevu i Bosni i Hercegovini može se pročitati na poveznici.