Susret, na kojem je sudjelovalo 98 članova od 148 imenovanih, započeo je molitvom Srednjeg časa koju je predmolio generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić.

Nakon toga, riječi pozdrava i dobrodošlice izrekao je predsjednik Sinode vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Među ostalim, kazao je da je eklezijalno-pravno područje puno izazova te je Vrhbosansku nadbiskupiju usporedio s organizmom. „Kada razmišljamo o Crkvi onda postajemo svjesni da ona nije samo organizacija, kako nas želi sekularni svijet promatrati i nametati to mišljenje. U našim razmišljanjima želimo produbiti svijest da je za jedan život važno kako funkcionira organizam. Svaki od nas je dio tog organizma. Njegova životnost ovisi i o funkcioniranju svakog organa u tom mističnom Tijelu Kristovu. Ovom Sinodom želimo postati svjesni svoga mjesta i svoga zadatka u tom organizmu. Umjesto kritiziranja i kukanja tražimo ono što će učiniti ovu mjesnu Crkvu životnijom i hrabrijom svjedočiti svoj identitet i svoje poslanje“, poručio je uz želju za plodonosan rad Sinode.

Predsjedništvo na prvom zasjedanju činili su: vrhbosanski nadbiskup koadjutor Tomo Vukšić, generalni tajnik Sinode vlč. Mario Bernadić te voditelj sinodskog povjerenstva za pastoralno područje vlč. Šimo Maršić. Uz njih, službu moderatora obavljali su članovi eklezijalno-pravnog područja čiji su materijali bili predmetom rasprave: mons. Slađan Ćosić, mons. Anto Ćosić te preč. Zdenko Spajić.

Uvodno izlaganje imao je mons. Ćosić koji je predstavio prvih 35 brojeva Radnog dokumenta. Između ostaloga, dotaknuo se pitanja župa te možebitnog preustroja istih budući da njih 55 ima manje od 200 vjernika, važnosti župničke službe, uloge župnih vikara i prezbitera Vrhbosanske nadbiskupije koji djeluju i izvan nadbiskupije, kao i važnosti dekanatskih središta i same službe dekana. Također je govora bilo i o sveprisutnijem manjku novih duhovnih zvanja, o redovnicima koji djeluju na području nadbiskupije te laicima, njihovoj ulozi i udrugama koje već egzistiraju. Pažnja je posvećena i župnim vijećima od kojih se očekuje veći angažman na području laičkog apostolata. Nezaobilazne teme bile su i novi crkveni pokreti te ekumenski i međureligijski dijalog s obzirom na okruženje u kojem Crkva u Bosni i Hercegovini djeluje. Uz to su razmatrana i neka ekonomska pitanja poput samoodrživosti župa te funkcioniranja središnjih institucija, ali i rješavanje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja svećenika.

Uslijedila je plodonosna rasprava u kojoj su sudjelovali članovi Skupštine te će njihove intervente razmatrati članovi eklezijano-pravnog povjerenstva kada budu radili na izradi završnog dokumenta.

Prema kalendaru odvijanja sinodskih zasjedanja iduća sjednica predviđena je za subotu 25. rujna s početkom u 9 sati, kada će članovi Skupštine najprije glasovati o tekstu povjerenstva za eklezijano-pravno područje o kojemu se raspravljalo u subotu, 18. rujna te će poslije razgovarati o drugom dijelu Radnog dokumenta, koji je pripravilo povjerenstvo za pastoralno područje.