Obraćajući se nazočnim novinarima kardinal Puljić zahvalio im je što će u javnost prenijeti njihove poruke te istaknuo da biskupi razmatraju brojne teme tijekom zasjedanja toga dana. Osvrnuo se tako na Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini koji organizira Katolička Crkva u Hrvatskoj s ciljem pomoći Crkvi u BiH, a koji se upriliči na treću korizmenu nedjelju, kada se prikupljaju sredstva za pomoć. Tom prigodom, pojasnio je kardinal Puljić, u jednoj od župa u BiH se organizira i misno slavlje na kojem su se, kao i na zajedničkom ručku nakon mise, protekle godine u Gromiljaku okupili svi djelatnici Caritasa.

Najavio je da će ove godine misa biti slavljena u Drinovcima gdje će predsjedati mjesni biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić, a propovijed uputiti novoizabrani predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Božo Radoš. „Svake godine se ta sredstva prikupljaju. Ona jesu vrlo važna, a još je važnija ta solidarnost koja se gaji među ljudima, da se ne zatvaramo u svoj ‘mali svijet’, nego da imamo osjećaja za druge ljude koji potrebuju. Pogotovo u BiH ima 80 župa gdje je broj vjernika ispod dvije stotine i jasno da te župe same ne mogu opstati bez potpore drugih ljudi. I zato smo zahvalni Hrvatskoj biskupskoj konferenciji i Hrvatskom Caritasu za tu djelatnost i pomoć na području BiH“, kazao je kardinal Puljić, dodavši da mjesni biskupi surađuju kako bi najbolje sagledali kojim župama je pomoć najpotrebnija.

Potom se novinarima obratio predsjednik HBK nadbiskup Želimir Puljić koji je uputio riječi pozdrava i izrazio radost radi zajedničkog zasjedanja u godišnjem intervalu, ističući da te dvije biskupske konferencije imaju puno zajedničkih dodirnih točaka te se tako mogu pozabaviti mnogim temama. Kazao je da su biskupi, između ostalog, raspravljali i o Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu – instituciji o kojoj se zajednički brinu obje biskupske konferencije – koji je ovih dana dobio novog rektora jer je bivši rektor imenovan varaždinskim biskupom. Izvijestio je da je na zajedničkom zasjedanju bilo riječi i o drugoj zajedničkoj instituciji – Vijeću HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu – u koju je uključeno 189 misija i župa koje su pod ingerencijom tih dviju biskupskih konferencija iz kojih se u te misije i župe šalju na pastoralnu službu svoje svećenike. Dodao je da su biskupi na zajedničkom zasjedanju za novog predsjednika tog Vijeća HBK i BK BiH izabrali vrhbosanskog nadbiskupa koadjutora Tomu Vukšića.

Nakon iznesenih osvrta kardinal Puljić i nadbiskup Želimir bili su otvoreni za pitanja.

Na novinarski upit postoje li na razini mjesnih Crkava preporuke u vezi s pojavom koronavirusa po uzoru na druge mjesne Crkve koje su to učinile proteklih dana, kardinal Puljić kazao je da u prijepodnevnom dijelu zasjedanja o tome nije bilo riječi pa može govoriti o tome samo u osobno ime. Izrazio je zahvalnost Bogu što u BiH nije zavladala panika radi te globalne pojave. „Mislim da je u svjetskoj javnosti previše panike. Ta bolest jeste ozbiljna, ali, koliko pamtim, bilo je i do sada raznih pandemija“, istaknuo je kardinal Puljić koji je izrazio mišljenje da ima previše panike i u dijelovima svijeta gdje nije bilo zabilježenih slučajeva. Kazao je da biskupi nisu stručnjaci za sprječavanje širenja virusa, te da jedino mogu prihvatiti upute koje daju epidemiolozi i drugi stručnjaci.

Na pitanje, je li na zasjedanju bilo riječi o aktualnim temama poput položaja Hrvata u BiH ili procesu restitucije odnosno vraćanju imovine Katoličkoj Crkvi, kardinal Puljić odgovorio je da su te teme prvenstveno u nadležnosti BK BiH koja će svoje sljedeće zasjedanje, jedno od tri godišnja, imati u ožujku u Mostaru. „Bojim se ponavljati jer oguglali su oni koji su odgovorni, ne odgovaraju ništa na to. I Međureligijsko vijeće u BiH i biskupi su poslali itekako jasnu poruku o povratu i zaštiti imovine. Nema demokracije gdje se niječe privatna imovina. To nije demokracija, to je diktatura. Ne može se ozakoniti nepravda. Mora se nepravda ispraviti vraćanjem ljudima te imovine“, naglasio je kardinal Puljić koji je dodao da su unutar MRV BiH zauzeli čvrst stav po pitanju imovine: pokušati vratiti imovinu u naravi ili, ako to nije moguće, dati adekvatnu zamjena ili adekvatnu financijsku naknadu. Spomenuo je da, prema pojedinim istraživanjima, tek oko 7% otuđene imovine pripada Crkvama i vjerskim zajednicama te da vjerski čelnici ne traže Zakon samo za sebe. Ukazao je i na problem preknjižavanja ili uništavanja oduzete imovine zbog čega se nerijetko proces povrata imovine mora započeti tužbama koje su obično uvod u višegodišnje sudske procese.