Mađarski biskupi jednako kao i Papa „misle o ratu, miru i gospodarskoj krizi“, ali povijest i situacija u Mađarskoj određuju mogućnosti i oblik komunikacije, kao i reakciju na krizu koja muči svijet i Crkvu, rekao je Várzsegi. U postkomunističkim zemljama, kaže, oklijeva se s reformama i stoga reagira sa zakašnjenjem.

„Živimo u izoliranom svijetu i ne razumijemo probleme katolika u drugim dijelovima svijeta“, ustvrdio je, nastavivši: „U Mađarskoj još uvijek sa sobom nosimo svoje povijesne (feudalne) i narodno-crkvene tradicije, ne vidimo raznovrsne promjene kojima je izložena Crkva, ne prepoznajemo kako je naš svijet postao kompleksan“.

Govoreći o sinodalnom procesu u Crkvi, biskup Várzsegi upozorio je na strah da odluke ne bi bile donesene samo od crkvenog vodstva. „Primjer njemačkih katolika zastrašuje nas, iako ne poznajemo realno stanje. Vidimo da se kršćanske vrijednosti dovode u pitanje, da su škakljive teme poput spolnosti, celibata, istospolnih veza i LGBTQ osoba postale važne“.

Ta pitanja u Mađarskoj izazivaju strah, a to isto vrijedi za najveći dio središnje i istočne Europe, tvrdi mađarski biskup. „To je povezano“, pojasnio je, „s načinom kako mi živimo naš nacionalizam. Smatram da je ta vrlo složena životna situacija jedan od razloga za naš strah i nerazumijevanje“.

Biskup je u razgovoru jasno osudio „užasni“ rat Rusije protiv Ukrajine. Moskva je, tvrdi, „donijela besmislenu i užasnu odluku koja bi nas sve mogla pogoditi“. „Kršćanska misao našeg stoljeća odbacuje svaki oblik agresije, uključujući i protupravni napad drugih naroda“, napomenuo je Várzsegi, koji smatra da je za mlađe ljude rat potpuno novo, šokantno iskustvo, dok se stariji s užasavanjem sjećaju drugih ratnih vremena.

Ruski rat protiv Ukrajine po njemu je ozbiljan problem i za pravoslavne i za katoličke kršćane. Lako je govoriti o „ultraliberalnoj“ zapadnoj Europi koja se nalazi u stanju potpune propasti, „ali pogledajmo drugu stranu, povezanost svjetovne i crkvene moći u Rusiji“, upozorio je, nastavivši: „Predsjednik Putin predstavlja političko nadahnuće Pravoslavnoj crkvi, a patrijarh Kiril je odjek“.

Osvrnuvši se na odnos između države i Crkve u Mađarskoj, biskup Várzsegi opisao je kako se u 90-im godinama, dok je bio tajnik Mađarske biskupske konferencije, zauzimao za model koji je u Austriji zastupao kardinal Franz König. Sukladno tome modelu sve su političke stranke, uključujući i Kršćanske demokrate, svojim programima, praksom i osobljem same određivale svoju bliskost kao i odmak od Katoličke Crkve, a sama Crkva spremna je na dijalog.

Várzsegi kaže kako su ga zbog toga stajališta napadali sa svih strana, a pokazalo se da Crkva u Mađarskoj ne može ići takvim putem neovisnosti. „Normalni tijek povijesti nakon diktature opravdao bi možda neovisnost Crkve, ali je činjenica da smo mi krenuli drugim putem“, rekao je, dodavši da su se država i Crkva tijekom političkih previranja udaljavale i zbližavale. „Danas su i Katolička Crkva, ali i druge povijesne konfesije, usko povezane s državom. Ako ne označimo granična područja, mogli bismo pomiješati ciljeve“, upozorio je biskup Várzsegi, a prenosi Kathpress.