U razgovorima za “Burgenländische Volkszeitung” (BVZ) i “Kurier” biskup Živković podsjetio je da je migracija od 2015. godine goruće pitanje te da istodobno kao pastir i građanin može razumjeti strah ljudi da će ih došljaci preplaviti. Stoga je vrlo važno “da se priljev migranata riješi na europskoj razini”, rekao je, dodajući: “Ako to činimo kao pojedinačne države, bit će teško svima, jer nitko to ne može sam”.

Zatražio je dostojno postupanje s ljudima koji se nalaze u bijegu. “Ima mnogo progonjenih, a to se mora razlučiti od radnih migranata koji su u potrazi za većim blagostanjem”, podsjetio je. “Moja je molba politici da ne izgubimo osjećaj za mjeru. Šatori u Austriji nisu prikladni, imamo toliko nekretnina koje stoje prazne, ali potreban je okrugli stol gdje će politika sjesti s Caritasom, s Diakonie (protestantska dobrotvorna organizacija) i svim igračima kako bi se uredno zbili redovi”, rekao je za BVZ.

Slično se izjasnio i u razgovoru za “Kurier”, spomenuvši “nesposobnost EU” da u pitanjima migracija i azila solidarno krene zajedničkim putem. Otkrio je da se o tome pitanju obratio i papi Franji, koji mu je rekao da “ne trebamo i ne smijemo biti naivni. Ali u Europi mora postojati solidarnost, inače će zemlje uvijek jedne druge izigrati”. Papa je, kaže biskup Živković, naglasio “da je odlučujuće možemo li integrirati ljude koji dolaze k nama”. Za kršćane, podsjetio je, postoji temeljno pravilo još od Staroga zavjeta: “Trebamo dobro postupati sa strancima, udovicama i siročadi. Ako kršćani za to nemaju razumijevanja, onda bih rekao da s vjerom nešto nije u redu”.

Mons. Živković osvrnuo se i na nedavni pohod austrijskih biskupa “ad limina”, rekavši kako se u vatikanskim dikasterijima osjećaju promjene. “Ne dolazi se kao netko tko moli ili polaže ispit, nego kao netko tko snosi odgovornost za dio Crkve, a obje strane povezuje zajednički interes, kako Crkvu danas približiti ljudima a ljude Isusu”, rekao je za “Kurier”.

Smatra kako su promjene vidljive u pitanjima moralne teologije. “I dalje se radi na tome, kad je riječ primjerice o blagoslovu partnerstava. Tu postoje pastoralna rješenja”. Međutim, kod velikih pitanja, kao što su ona ređenja žena, Papa je jasno dao do znanja da na ta pitanja “neće odgovoriti u smislu otvaranja”. U tom smislu mons. Živković ne vidi naznake značajnih promjena. “Ali Papa je jasno rekao da tu nije riječ o pitanju moći, nego o pitanju službe. A u međuvremenu postoje brojna mjesta u kuriji na koja je Papa imenovao laike i žene”.

Glede sinodalnog procesa u Željezanskoj biskupiji, mons. Živković je za BVZ rekao kako je impuls prihvaćen te se sada stalno nastoji provesti ga i na dijecezanskoj razini. “O tome se pita vjernike za mišljenje, rezultati se razvrstavaju po težištima i osnivaju se radne skupine. Posebice će se novo dijecezansko pastoralno vijeće pozabaviti tom temom, kako bi se dalje radilo na onome što je pristiglo od ljudi”.

Željezanski biskup otkrio je da za posjeta “ad limina” u Rimu nije samo govorio o temama isključivo vezanima za Gradišće. “Imao sam priliku predati Papi i mišljenja mladih ljudi objavljena u knjizi”. Riječ je o prilozima više od tisuću djece i mladih koji su u školama sudjelovali u sinodalnom procesu “i svoje želje i opaske izrazili bez uljepšavanja”. Između ostaloga, “kad je djeci možda dosadno za vrijeme propovijedi, ili kad mladi žele reći svoje mišljenje o tome kako se Crkva odnosi primjerice prema pitanjima celibata, istospolnih odnosa ili dušobrižnika. O tome se govorilo potpuno otvoreno i smatram da je važno, jer su mladi ne samo budućnost našeg društva nego i naše Crkve”.

U razgovoru za BVZ biskup Živković je govorio i o trenutačnom stanju reforme svoje biskupije. Spomenuo je projekt dušobrižničkih područja, pri čemu se 171 župa treba pretvoriti u 41 dušobrižničko područje, što se u mnogome već provodi. “Mora se naviknuti na novo, a nastojimo ništa ne nametnuti da bude umjetno. Ondje gdje je iz jedne župe nastalo više filijala, treba postojati mogućnost njihova ponovnog objedinjenja, kao i u kontekstu manjka svećenika gledati što može pastoralni tim”. Biskup Živković međutim ne želi ukidati župe, ali ako se neka župa sama želi priključiti većoj, to namjerava omogućiti.

Upitan za to kako se Crkva nosi s poskupljenjima, rekao je kako biskupija nastoji procijeniti gdje se može štedjeti. Ali ne vjeruje da će “doći do toga da crkve, koje se inače teško mogu zagrijati, postanu još hladnijima. Riječ je o temeljnoj atmosferi u kojoj se ljudi trebaju osjećati ugodno”.

U razgovoru za “Kurier” mons. Živković je upozorio na opasnost od zatvaranja Crkve u sebe, tako što bi se brinula samo o onima koji redovito idu u crkvu. “I o njima se trebamo brinuti, oni su nositelji Crkve, ali moramo imati i slobodne resurse za novo, za inovativno”, naglasio je, rekavši kao Crkva mora biti hrabra: “Riječ je o tome da se kršćanska stajališta prevedu u današnje vrijeme u jednostavnom, razumljivom jeziku, ne kao zapovijed, nego kao ponuda i pratnja. Ako Crkva tako postupa, pronaći će one koji će ju čuti”.

Na kraju je uputio i božićnu poruku, zaželjevši “da ne budemo obeshrabreni, frustrirani ili rezignirani, nego da se nastojimo uživjeti u situaciju betlehemske štalice: To nije bio suvremeni penthouse, ondje je puhalo sa svih strana, ali ono što je bilo bitno bila je ljubav, svjetlo i toplina, što je dolazilo od Kristova rođenja. To Betlehemsko dijete neka pomogne svakome od nas, neovisno u kojoj situaciji, je li ona vezana za penthouse ili za štalu. Tako da znamo da je tu netko tko nam u ovim vremenima nudi ljubav, hrabrost i nadu, tko nam daje utočište na našem hodočašću prema nebu”, zaključio je u božićnoj poruci željezanski biskup Egidije Živković.