Tijekom mise koju je predslavio, novi instrument koparske stolnice blagoslovio je koparski biskup Jurij Bizjak. Na početku mise pred oltarom je izmolio blagoslovnu molitvu te se uspeo na kor i blagoslovio orgulje, kor i pjevače. Zatim su se orgulje prvi put oglasile – skladbu Franca Schmidta Preludium u D duru odsvirao je orguljaš Mirko Butkovič.

Mons. Bizjak u propovijedi je izrazio radost što koparska stolnica pod svojim krovom ima nove orgulje. „Tolika je desetljeća župa žudjela za novim orguljama, pripremala nacrte i prikupljala sredstva, savjetovala se i tražila mogućnosti, da bi u svoju stolnicu postavila orgulje koje bi bolje odgovarale njezinom volumenu i željama njezinih pjevača i orguljaša, glazbenika i svih ljubitelja glazbene umjetnosti. Ali, uvijek se nešto prepriječilo i već postignute dogovore i planove odnijela je voda“, podsjetio je.

Tako je bilo sve dok se nije „pojavila veličanstvena ponuda naših dobrotvora iz Züricha, koja nam je poput izlazećeg sunca rasvijetlila put do slavne kraljice glazbala, koju radosno pozdravljamo i primamo u naše svetište, kao što je kralj David primio kovčeg saveza na Sionu: ‚David i sav dom Izraelov igrahu pred Gospodinom … uza zvuke citara, harfa, bubnjeva, udaraljki i cimbala.‘ S istim oduševljenjem danas primamo i pozdravljamo naše orgulje“, rekao je biskup Bizjak.

„Orgulje su sastavljene od mnoštva registara i svirala te su najveće i najmoćnije, najbogatije i najizražajnije glazbalo. Orgulje su orkestar u malom, a orguljaš je maestro koji istovremeno svira instrument i dirigira čitavom orkestru. Kao što se u orguljama prepoznaju pojedina glazbala, tako se u svirci orgulja može prepoznati svaki čovjek, a kad se oglase sve svirale, u njima se može prepoznati cijela zajednica i cijelo društvo“, ustvrdio je.

Biskup Bizjak istaknuo je da dragocjene orgulje neće služiti samo katedrali i Kopru, nego će biti na raspolaganju i drugim institucijama i pojedincima, civilnim i crkvenim, bilo iz biskupije, bilo izvan nje, pa i izvan Slovenije. Stoga je zahvalio svima koji su pridonijeli ostvarenju projekta.

Prema riječima francuskog graditelja orgulja Jeana Guilloua, mons. Bizjak rekao je da su „orgulje instrument Stvoritelja u najboljem smislu riječi. Čak ako i Crkva danas nije više oduševljena glazbom kao nekada, orgulje će opstati! U zvuku orgulja je budućnost svijeta!“

„Papa Benedikt XVI. piše: ‚ Orgulje se oduvijek i s pravom nazivaju kraljicom glazbala jer sažimaju sve glasove stvaranja i odjekuju puninom ljudskih osjećaja, od radosti do žalosti, od zahvaljivanja do jadikovanja. Štoviše, kako svaka kvalitetna glazba, tako i orgulje nadilaze čisto ljudsku razinu i upućuju na božansko. Velika raznolikost boja zvukova orgulja, od najtiših do najglasnijih, stavlja orgulje iznad svih ostalih glazbala. Orgulje mogu izraziti sve dimenzije ljudskog života. Raznolike mogućnosti orgulja podsjećaju nas na neki način podsjećaju na vječnost i Božje veličanstvo‘“, istaknuo je.

Koparski biskup misu je predslavio u zajedništvu s apostolskim nuncijem u republici Sloveniji mons. Jean-Marijom Speichom, ljubljanskim nadbiskupom Stanislavom Zoreom, mariborskim nadbiskupom Alojzijom Cviklom, biskupom Petrom Štumfom, novomeškim biskupom Andrejom Sajeom, murskosobotskim biskupom Francom Šuštarom, katedralnim župnikom Primožom Krečićem i drugim svećenicima.

Slavlje blagoslova orgulja održano je dan prije svetkovine posvete katedralne crkve. U uvodu u slavlje župnik Krečić rekao je da se zajednica okupila da bi zahvalila Bogu i njegovoj providnosti. „Svetkovina posvete i dovršetak orgulja podsjećaju na događaj uskrsnuća na kraju puta“, dodao je.

Liturgijsko pjevanje predvodili su združeni crkveni zborovi slovenske Istre pod ravnanjem Mirana Bordona, Valentine Baričič i Mateja Lazara.

Po završetku mise prisutnima su se obratili koparski župan Aleš Bržan, slovenski predsjednik Borut Pahor, kao pokrovitelj projekta, i mons. Speich. Nuncij je u ime pape Franje pozdravio „uspješnu inicijativu kojom je koparska stolnica opremljena fantastičnim instrumentom“.

Predsjednik Pahor je istaknuo da su orgulje gdje je i latinica. „To je više od paralele, to je prožimanje riječi i glazbe, duboko kulturno i ljudsko prožimanje u kojem riječju komuniciramo već oblikovane misli, a glazba izražava i potiče osjećaje i sve što ne možemo izreći.“ Riječi i glazba su „duhovna počela neophodna slovenskom narodu“, istaknuo je. Dodao je da su orgulje simbol harmonije, sklada kojega nedostaje u međuljudskim odnosima.

Zatim je uslijedilo predstavljanje orgulja i kratki koncert. Inauguracijski koncert i inauguracijski festival bit će održani u narednim danima, a raspored je dostupan na mrežnoj stranici novih katedralnih orgulja.

NOVE ORGULJE KOPARSKE STOLNICE

Orgulje su u koparsku katedralu stigle iz Švicarske. Do tada su se nalazile u dvorani Tonhalle u Zürichu za koju ih je 1988. godine izradila njemačka radionica Kleuker in Steinmeyer. Nakon što je odlučeno da će se za dvoranu nabaviti nove orgulje, 2017. Zaklada Kongresshaus Zürich raspisala je natječaj za donaciju starih na koji se prijavila i koparska katedralna župa. Nakon što je dobila instrument, on je uz savjete Jeana Guilloua prebačen u Sloveniju.

Kako javlja Radio Ognjišće, predsjednik Povjerenstva za orgulje Koparske biskupije Martin Šuštar rekao je da je koparska katedrala dobila 2 milijuna eura vrijedno glazbalo jer je komisija iz Švicarske procijenila da je ona najprimjerenije mjesto za njih, ne samo kao građevina nego i radi projekata u koje će biti uključene.

Da bi se napravilo mjesta za novi instrument, stare orgulje Gaetana Callida su s kora katedrale demontirane 2018. Zatim su izvedeni arheološki, konzervatorski te građevinski radovi među kojima i povećanje kora. Nove, donirane orgulje postavila je orguljarska radionica iz Maribora uz savjete francuskog orguljara Jeana Baptista Monnota.

Pri postavljanju orgulja na novu lokaciju napravljeno je nekoliko mehaničkih i intonacijskih korekcija. Martin Šuštar je stoga ustvrdio da su orgulje bolje nego što su bile u Švicarskoj. Dodao je da im je pošlo za rukom ujednačiti njihovu glasnoću na koru i u ostatku crkve s čime su vrlo zadovoljni jer katedrala ima zahtjevnu akustiku.

Cijeli projekt premještanja i prilagodbe orgulja koštao je 650 tisuća eura koji su prikupljeni u okviru donacijske kampanje.

Orgulje imaju četiri manuala, pedal, 68 registara i 5520 svirala od kojih 5141 metalnih i 279 drvenih. Visoke su 9.8, široke 8.6, duboke 4.9 metara, a teže 16 tona. Za proizvodnju zvuka služi 40 metara cijevi u koje sedam ventilatora može upuhati 82 kubična metra zraka u minuti. Prve su crkvene, a druge ukupno orgulje po veličini u Sloveniji, izvijestila je Družina.