Covid-19: Tužni peruanski rekord
Foto: Vatican Media // ilustracija - Peru
Lima (IKA)
Peru trenutačno ima najvišu stopu smrtnosti od posljedica Covida 19 na svijetu – 6122 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, prenosi Vatican News.
Sveta Stolica zapravo je željela 30. svjetski dan bolesnika 11. veljače slaviti u Arequipi, no dramatično stanje pandemije koronavirusa u Peruu to ne dopušta. Sociolog sa Sveučilišta Srca Isusova u Limi prof. dr. Angel Gómez Navarro napominje da je peruansko stanovništvo zapravo vrlo odgovorno, 80 posto njih je cijepljeno s dvije doze. Ono što posljednjih dana posebno zabrinjava je da se u dvije pandemijske godine broj djece koja su ostala bez roditelja popeo na 98.000, upozorava Navarro. Smatra da je žurno potrebna intervencija vlade koja mora razviti socijalne programe pomoći toj siročadi. I Crkva bi trebala imati veliku ulogu u suočavanju s tim izazovom, npr. promicanjem posvajanja djece u župama.
Problem djece s ulice nije nov, ali je kroz pandemiju postao sve teži i složeniji, ističe dr. Navarro. Broj djece koja žive ili rade, ili oboje, na ulicama Lime procjenjuje se na 20.000. Ta su djeca, koja su iz različitih razloga ostala bez obitelji, prepuštena sama sebi. Njihova je svagdašnjica kriminal, droge, prostitucija, a o školovanju mogu samo sanjati, napominje sociolog.
Dok su Crkva i nevladine organizacije već dosta učinile na tom području, država čini vrlo malo. Stanje je u međuvremenu postalo posebno kritično jer je mnoštvo ljudi iz Venezuele pobjeglo u Limu. Krajnje siromaštvo sada pogađa 30 posto stanovništva koje praktički nema što jesti. Dr. Navarro posebno je kritičan prema sustavu zdravstva koji je država potpuno zanemarila; novca je bilo no nije investiran zbog potpunog izostanka političke volje. To objašnjava i tako visok broj smrtnih slučajeva. Zdravstveni sustav, školstvo, gospodarstvo su uništeni, siromašne obitelji više ne znaju što činiti.
Socijalne mreže potpuno su zakazale, posvuda na ulicama, bez obzira u kojim gradskim četvrtima, su djeca koja su morala prekinuti školovanje da bi prosjačila. Mnoštvo ljudi kojima hitno treba pomoć, pokušava bilo što prodati za novac za hranu. I to je donijela pandemija – iznijela je na svjetlo nejednakosti u našoj zemlji. Mnoge obitelji svojoj djeci, otkako su škole zatvorene zbog pandemije, ne mogu osigurati nastavu na daljinu jer nemaju internetsku vezu. Svaka tri mjeseca dobivaju od države oko 100 dolara pomoći, što je zapravo smiješno, nedovoljno za bilo što, ističe dr. Navarro.
Ocjenjuje da će ta mješavina pandemije i siromaštva imati vrlo dugoročne posljedice, i potpuno oslabiti odnose među ljudima. I prije pandemije imali smo individualističko društvo usmjereno na konzumerizam, naravno među onima koji su si to mogli priuštiti, a pandemija nije potakla empatiju, upravo suprotno – ljudi se zatvaraju i sve je manje mjesta za suosjećanje i solidarnost, sve se vrti oko ekonomije, zaključio je dr. Navarro.