Kardinal Kasper je, izjavio kako za konstituiranje “Sinodalnog odbora”, koji bi trebao pripremiti osnutak sinodalnog vijeća kao novog tijela Katoličke Crkve u Njemačkoj, nedostaje svaka legitimacija.

“Sad unatoč tome naprosto nastaviti s tim projektom i stvoriti svršen čin ne može se drugačije protumačiti nego prkosni izazov, koji ne može dobro završiti”, rekao je kardinal u razgovoru za communio.de.

Planirano sinodalno vijeće predviđa ujednačeno popunjavanje biskupima, svećenicima i laicima i trebalo bi se kao savjetničko i upravljačko tijelo uglavnom baviti procesima u Crkvi i društvu.
Sinodalni odbor, koji bi trebao pripremiti uspostavu toga tijela, već se sastao u studenome. Kritičari tvrde da bi uspostava sinodalnog vijeća bila istovjetna prekrajanju biskupske uloge i dovela do dragovoljnog pristanka biskupa na većinske odluke toga tijela, a time i do nesuglasica s Rimom.

“Takvo sinodalno vijeće predstavljalo bi bez sumnje intervenciju u sakramentalnu strukturu i ograničilo bi ili čak potkopalo upravljačke ovlasti biskupa. Ono bi imalo veće ovlasti nego biskupska konferencija, koja je sukladno sadašnjem kodeksu kanonskog prava s nekim iznimkama savjetničko tijelo”, pojasnio je kardinal.

Rekao je kako mu nije jasno “kako se ređenjem može preuzeti dužnost a onda se odreći izvršenja obveza koje uglavnom pripadaju uz tu dužnost i koje se ređenjem javno preuzelo”.

Umjesto teološki nelegitimnog sinodalnog vijeća bilo bi, smatra kardinal Kasper, svrhovitije ojačati unutarcrkvenu kulturu dijaloga i uspostaviti sinodalnost kao odlučujuće načelo crkvenog bića.

“Nije riječ o tome da se pozivanjem na sinodalnost stvaraju nove, dodatne strukture, nego štoviše o tome da se postojeće strukture iznova usmjere u smislu sinodalnosti i da ih se oblikuje manje birokratski, a više duhovno”, pojasnio je.

Za njega je prihvatljiva ideja “neke vrste upravnog sudstva ili neovisne žalbene instance”.

Podsjetio je da i u redovitim savjetovanjima između Njemačke biskupske konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZDK) postoje savjetnički oblici koji bi se mogli dalje razvijati. “Ništa ne stoji na putu daljnjeg profiliranja tih savjetovanja. Ali problematično je to što bi sinodalno vijeće moglo donositi obvezujuće odluke za koje bi pojedinačni biskup bio vezan kanonski ili moralno”, naglasio je kardinal Kasper.

Kardinal je ocijenio načelno pozitivnim prvo zasjedanje Biskupske sinode, koje je završeno u listopadu. Takva metoda savjetovanja pokazala se dobrom a sudjelovanje laika i žena bilo je “jako dobro” za Sinodu, smatra kardinal Kasper. Očekuje da će se taj model zadržati, odnosno dalje razvijati i tijekom idućeg zasjedanja ove godine.

Kardinal Kasper smatra poželjnim “da se kod idućih Sinoda ne misli samo na sudjelovanje biskupa i laika, nego da se uključe i svećenici koji djeluju u dušobrižništvu, jer su oni ti koji moraju podnositi ‘dnevnu žegu'”.

Kad je riječ o teološkom bavljenju Sinodom, kardinal preporučuje snažnije uključivanje teologa. Doduše, već postoji ustanova “sinodskih teologa”, ali to nije dovoljno za postizanje nužne dubine mogućih obvezujućih odluka, smatra kardinal Kasper.

“Budući pojedinac ne može sam obavljati taj posao, predlažem uspostavu međunarodne skupine priznatih teologa i kanonista”, rekao je.

Sada 90-godišnji kardinal Walter Kasper bio je od 2001. do 2010. pročelnik vatikanske Kongregacije za jedinstvo kršćana, a prije toga biskup dijeceze Rottenburg-Stuttgart.