Kardinal Parolin u homiliji se osvrnuo na kršćanske korijene Europe.

„Europa treba nadu ako želi okončati demografsku zimu, koja nije prvenstveno rezultat ekonomske ili društvene krize, nego slabljenja nade i izvornog smisla života i postojanja“, poručio je.

Dodao je da „Europa treba vjeru u Boga, koji je Otac; treba povjerenje u svoj potencijal, napose duhovni“.

Tako se nadovezao se na govor pape Franje iz svibnja u kojem se osvrnuo na nisku stopu nataliteta u mnogim europskim zemljama. Istaknuo je i važnost milosrđa u obnovi Europe.

„Europa treba milosrđe da ga postavi u središte svoje brige o onima koji preživljavaju na marginama, u siromaštvu ili isključenosti te da bi migracijskim fenomenom upravljala mudrošću i predviđanjem, da bi stvarnu integraciju učinila izvedivom, a sama postala izvorom prilika i bratstva, uklanjajući rizik odvajanja i bolnih nesporazuma, sablasti kulture koja niječe da su sva ljudska bića braća i sestre, fratelli tutti”, rekao je kardinal Parolin.

Inače, Strasbourg je trebao posjetiti još prošle godine, ali su zbog pandemije koronavirusne bolesti putovanja predviđena za lipanj i studeni bila otkazana. Taj grad na francusko-njemačkoj granici namjeravao je posjetiti radi obilježavanja 50 godina otkako je Sveta Stolica stalni promatrač u Vijeću Europe – organizaciji za ljudska prava koja ondje ima sjedište.

Kardinal je dvodnevni posjet započeo sastankom na kojem se razgovaralo o Europi. Tom prigodom rekao je da je Sveta Stolica pokazala „snažno i živo zanimanje za rad europskih institucija“ od njihova osnutka.

Podsjetio je na posjet pape Franje Strasbourgu 2014. godine, kada se Sveti Otac obratio Vijeću Europe i Europskom parlamentu.

„Europa je posebno draga papi Franji, ne samo zbog njegovih obiteljskih korijena, nego i zbog njezine središnje uloge u povijesti čovječanstva“, rekao je državni tajnik Svete Stolice.

„Nadao se da će Europa ponovno pronaći svoje kršćanske korijene, počevši s ovim putom bratstva, koji je nedvojbeno nadahnula i potaknula očeve utemeljitelje suvremene Europe, počevši s Robertom Schumanom”, dodao je.

Kazao je da je u pluralističkoj Europi zadaća Crkve „uzdignuti čovjeka“ ne samo u tijelu, „nego i u duši i u duhu“.

„Bez poštovanja za čovjeka u njegovom naravnom i nadnaravnom dostojanstvu bivanja na sliku i priliku Božju, njegova Gospodina i Stvoritelja, društvo se nikada neće popraviti“, ustvrdio je.

„Tkogod želi stvoriti pravedno, jednako, podržavajuće i bratsko čovječanstvo mora postaviti čovjeka i njegovo dostojanstvo u središte.“

„Čovjek međutim nije začet od čovjeka nego ga je stvorio Gospodin na svoju sliku i priliku. Kršćanin je tko živi u Kristu, tko stvara, iznova, povijest Crkve i povijest Europe i čovječanstva.“

„Velika je odgovornost kršćanina, velika je tvoja misija u ovom gradu, glavnom prijestolnici Europe“, poručio je kardinal Parolin.

Tijekom mise koju je predslavio, zaredio je mons. Gillesa Reithingera za strasbourškog pomoćnog biskupa.

Prije mise kardinal se obratio političkim i civilnim vođama Alsacea, čiji je teritorij iz njemačke 1945. godine vraćen pod francusku upravu. Primijetio je da je u toj pokrajini još uvijek na snazi Konkordat iz 1801. godine što su ga potpisali Napoleon i papa Pio VII.

Objasnio je da je biskupsko imenovanje mons. Reithingera slijedilo postupak utvrđen u Konkordatu. Odobrio da je francuski predsjednik Emmanuel Macron te je objavljeno u Službenom glasilu Francuske Republike, vladinom glasniku, 26. lipnja.

Također se osvrnuo i na Francusku revoluciju koja je prethodila potpisivanju Konkordata, a nastojala je razdvojiti religiju i politiku, objavila je CNA.