Kremlj u obrani spominjanja Boga u novom Ustavu
Ruski predsjednik Vladimir Putin (Pixell/Reuters Sputnik/Dmitry Astakhov)
Državna duma, donji dom ruskog parlamenta, sljedećega tjedna raspravlja nacrte ustavnih promjena u drugom čitanju, nakon što su ih u prvom čitanju u siječnju u potpunosti podržali.
U središtu rasprava su prijedlozi predsjednika Vladimira Putina o smanjenju predsjedničkih ovlasti i širenju ovlasti parlamenta ali i o spominjanju Boga u preambuli novoga Ustava i braku koji može biti sklopljen samo između muškarca i žene. Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov istaknuo je da će unatoč tome Ruska Federacija svakako ostati sekularna država, prenosi Kathpress pisanje ruskih medija.
Prema Putinovu amandmanu u preambuli novoga Ustava stajalo bi: Ruska Federacija, ujedinjena tisućljetnom poviješću koja čuva spomen predaka koji su nam posredovali ideale i vjeru u Boga…” Premda Peskov novinarima nije odgovorio na pitanja kao što su „kako će država ubuduće postupati prema ateistima”, istaknuo je široku javnu raspravu uoči referenduma o paketu ustavnih promjena 22. travnja.
Nakon Ruske Pravoslavne Crkve i visoki predstavnici islama, židovstva, Katoličke Crkve i drugih vjeroispovijedi pozdravili su spominjanje Boga u Ustavu. U izrazima podrške Moskovskoga patrijarhata glasnogovornik Vladimir Legojda izričito je istaknuo da taj nacrt ne proturječi sekularnom karakteru Ustava.
Ustavne promjene podržala je i povjerenica za ljudska prava Tatjana Moskalkova, dodajući da formulacija o Bogu ne povređuje stavove ateista. Kritičari, pak, ističu sovjetsku ateističku tradiciju. Naime, čl. 14 ruskoga Ustava iz 1993. utvrđuje da je Rusija „svjetovna država” a “religijske udruge odvojene su od države i pred zakonom jednake”.