Tema rata, koji se vodi u Ukrajini, bila je u središtu pozornosti na različitim susretima tijekom putovanja. Nadbiskup Gallagher je više puta istaknuo da je jedini put za okončanje neprijateljstava povratak diplomaciji. Dodao je da je riječ o nimalo jednostavnom dijalogu jer što rat dulje traje, to će biti teže ponovno uspostaviti odnose. Mnogo je žrtava i mnogo otvorenih rana, ali vrlo dobro znamo da povijesno svi sukobi i svi ratovi završavaju pregovorima i sporazumom, nakon čega počinje obnova odnosa između bivših zaraćenih strana. U tom smislu diplomacija pruža i obećava moguće rješenje. To je također ono što mi kao Crkva imamo odgovornost i dužnost naviještati. Išli smo u Moskvu govoriti o miru, ohrabriti duše uzdrmane zbog rata i potaknuti ih da prigrle put mira, imaju nadu i vjeruju u bolja vremena.

Tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama napomenuo je također da Sveta Stolica ne ulazi u pojedinosti pregovora niti predlaže tehnička rješenja jer je to izravna odgovornost zaraćenih strana. Sveta Stolica, naprotiv, podsjeća na tu odgovornost i poziva na iskazivanje dobre volje kako bi se ozbiljno započeo dijalog. To čini obraćajući se i Ruskoj Federaciji i Ukrajini, kao i drugim zemljama, tražeći da se ne štedi nijedan napor kako bi se stvorio prostor za dijalog.

Humanitarno djelovanje

Govoreći o potrebi jačanja humanitarnog djelovanja pred stradanjima civilnog stanovništva zbog rata, nadbiskup Gallagher je istaknuo da je doprinos Svete Stolice na tom području vrlo cijenjen te da je i sam Sveti Otac prije putovanja inzistirao na humanitarnoj dimenziji misije u Moskvi. Nadbiskup je također izrazio nadu da će nadolazeća mirovna misija kardinala Mattea Zuppija u Rusku Federaciju biti nastavak toga putovanja te da će on biti svjedok onoga što čine katoličke zajednice i mjesna Crkva.

Tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama napomenuo je potom da „dobre usluge“ i sredstva koja je Sveta Stolica od početka nudila u svrhu ponovnog otvaranja zaraćenih strana prema dijalogu i pregovorima dosad nisu zaživjela, ali da je sama gesta bila cijenjena. Time je uputila jasnu poruku da u današnjem svijetu nitko ne može sam rješavati stvari. Rusija i Ukrajina trebaju međunarodnu zajednicu, trebaju svoja savezništva, a Sveta je Stolica spremna pomoći na bilo koji način, istaknuo je nadbiskup Gallagher.

Sveta je Stolica tijekom susreta s različitim predstavnicima diplomatskih misija u Moskvi pokazala sposobnost svoje diplomacije da istodobno održava dijalog s Ukrajinom i Rusijom, što je u ovom trenutku prava rijetkost. Nadbiskup je istaknuo da je potrebno ići tim putem dijaloga jer izoliranje ljudi i zemalja ne pomaže. Dolaskom u Moskvu i čineći ono što drugi u ovom trenutku ne čine, dodao je, pozivamo na razmišljanje o tome donose li dosad primijenjene strategije rezultate u rješavanju te tragedije.

Zabrinutost za kršćane diljem svijeta

Vatikanski tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama osvrnuo se potom na razgovor s ministrom vanjskih poslova Ruske Federacije Sergejem Lavrovom u vezi pozicije kršćana u različitim dijelovima svijeta. Istaknuo je da je Rusija vrlo snažno povezana sa svojom pravoslavnom kršćanskom tradicijom te da postoji zajednička zabrinutost za sve kršćane koji se u različitim dijelovima svijeta suočavaju s teškoćama. Postoje zemlje u kojima tehnički nije ispravno govoriti o progonu, ali u kojima vlada nesigurnost, diskriminacija, predrasude i marginalizacija. Sveta Stolica i Rusija nastoje obnoviti zajedničko zalaganje na tom području.

Nadbiskup Gallagher je tijekom misije imao priliku susresti se s katoličkom zajednicom u Rusiji ističući da su redovnici, redovnice i kler već mirotvorci u svojoj svakodnevici svaki put kada grade male mostove. Oni imaju utjecaj na društvo, oni su bliski ljudi koji šire karitativna djela Crkve, koji su prisutni kroz naše odgojno-obrazovne, ali i zdravstvene ustanove, rekao je te dodao da je to opipljivi izraz crkvenoga zalaganja za pomirenje i mir. Istaknuo je također da su ga dotaknula svjedočanstva iznesena tijekom susreta jer unatoč vrlo ograničenim sredstvima te brojčano male zajednice čine ono što mogu s velikom ustrajnošću. Nisam čuo nikoga da se žali na uvjete, dodao je, nego sam naprotiv osjetio radost zbog služenja koje danas pružaju u Rusiji.

Osvrćući se na susret s visokim predstavnicima Moskovskoga patrijarhata, tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama istaknuo je da postoji vrlo srdačan i bratski odnos s metropolitom Antonijem Volokolamskim, odgovornim za vanjske odnose Moskovskoga patrijarhata. On često dolazi susresti se sa Svetim Ocem, državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom, kao i sa samim nadbiskupom Gallagherom. Naš susret, napomenuo je nadbiskup, nije bio susret o ekumenskom dijalogu u užem smislu, koji je u nadležnosti Dikasterija za promicanje jedinstva kršćana, nego smo razgovarali o različitim temama, također povezanima sa sadašnjom situacijom. Bio je to vrlo ohrabrujući susret koji je pokazao da dijelimo mnoge stvari, premda o nekim pitanjima i dalje imamo različita stajališta, ali istodobno nastojimo jedni druge ohrabrivati na putu Evanđelja.

Živa vjera katoličkih zajednica u Rusiji

Nadbiskup Gallagher se na kraju razgovora za vatikanske medije osvrnuo na posljednji dan putovanja u Moskvu kada je u katedrali predvodio svečano euharistijsko slavlje na kojem je sudjelovao veliki broj vjernika, među kojima i mnogo mladih. Istaknuo je da se osjećala istinska dubina vjerskog iskustva, a to je ohrabrujuće jer bi, kako je rekao, netko možda mogao steći površan dojam o malim katoličkim skupinama raspršenima po tom golemom gradu. Međutim, vidjeti ih okupljene u toj prekrasnoj katedrali kako svjedoče živost svoje vjere, ostavilo je snažan dojam na njega. Bio je to doista izraz ljubavi i povezanosti s Petrovim nasljednikom, istaknuo je vatikanski tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama.

Nadbiskup Gallagher je zaključio razgovor porukom da Sveta Stolica ostaje blizu tamošnjoj zajednici te da je ne ostavlja samom. Istaknuo je da u ovim tako teškim godinama za taj dio svijeta opća Crkva mora razmišljati o tome kako još više podupirati te zajednice, ohrabrujući njihove pastire i vjernike te održavajući duhovne veze. Obećao je također da će molitvom pratiti ljude i zajednice koje je susreo, zazivajući dar Božjega mira i pravednosti, izvijestio je Vatican News.