Istaknuo je da svi ratovi na kraju završavaju pregovorima te je u ime Svete Stolice ponovno ponudio pomoć Rusiji i Ukrajini, osobito na humanitarnom području.

U razgovoru za vatikanske medije nadbiskup Gallagher rekao je da i njegovo dugo povratno putovanje iz Moskve preko Istanbula ima simbolično značenje. Zbog obustave izravnih veza između Rusije i zemalja Europske unije putovanje koje je prije 2022. trajalo oko četiri sata sada je, zajedno s presjedanjima, trajalo najmanje dvanaest sati.

„Prije 2022. do Moskve se stizalo za nekoliko sati, a danas je put postao dulji. Ovo putovanje pokazuje želju Svete Stolice za nastavkom dijaloga“, rekao je nadbiskup Gallagher. Podsjetio je da Sveta Stolica godinama održava dijalog posredstvom Veleposlanstva Ruske Federacije pri Svetoj Stolici te djelovanjem apostolskog nuncija u Moskvi nadbiskupa Giovannija d’Aniella. Misija je, dodao je, poduzeta uime Svete Stolice i uz blagoslov pape Lava XIV.

Govoreći o razgovorima s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i savjetnikom Jurijem Ušakovom, nadbiskup Gallagher priznao je da je dijalog težak jer nastavak rata odnosi nove žrtve i otvara nove rane, zbog čega će ponovno uspostavljanje odnosa biti sve zahtjevnije.

„Tijekom povijesti svi sukobi i svi ratovi završavali su pregovorima i sporazumom, nakon čega je počinjala ponovna uspostava odnosa između nekadašnjih zaraćenih strana. U tom smislu diplomacija nudi moguće rješenje“, istaknuo je.

Crkva, prema njegovim riječima, ima odgovornost i dužnost naviještati mir. Izaslanstvo Svete Stolice došlo je u Moskvu govoriti o miru, ohrabriti ljude pogođene ratom te ih pozvati da krenu putem mira i sačuvaju nadu u bolje sutra.

Osvrćući se na Lavrovljevu izjavu da se nadbiskup tijekom razgovora ograničio na opći poziv za što skorije okončanje sukoba, mons. Gallagher je potvrdio da je to dosljedno stajalište Svete Stolice. Objasnio je da Sveta Stolica ne ulazi u pojedinosti pregovora niti predlaže tehnička rješenja jer je to odgovornost zaraćenih strana. Umjesto toga, poziva Rusiju i Ukrajinu, kao i druge zemlje, da pokažu dobru volju i učine sve kako bi se stvorio prostor za dijalog.

Nadbiskup Gallagher posebno je istaknuo potrebu jačanja humanitarnog djelovanja. Rekao je da mu je Papa prije odlaska poručio kako treba ustrajati na humanitarnoj dimenziji. Izrazio je nadu da će se mirovna misija kardinala Mattea Zuppija nastaviti te da će se on uskoro moći vratiti u Moskvu i svjedočiti o djelovanju mjesne Crkve i katoličkih zajednica.

Sveta Stolica ponovno je ponudila svoje dobre usluge radi otvaranja puta dijalogu i pregovorima. Nadbiskup Gallagher podsjetio je da je takva ponuda iznesena i prije, ali dosad nije konkretizirana jer, kako se čini, ne postoji želja za izravnim uključivanjem vatikanskih diplomatskih službi. Ipak, cijenjena je sama gesta, odnosno činjenica da Sveta Stolica ne odustaje od traženja rješenja.

„U današnjem svijetu nitko ne može ništa riješiti sam. I Rusiji i Ukrajini potrebna je međunarodna zajednica, potrebna su im njihova savezništva. Nudeći svoje dobre usluge, objema stranama poručujemo da je Sveta Stolica spremna pomoći na svaki način“, naglasio je.

Dodao je da Rusija i Ukrajina pomoć trebaju samo zatražiti, a Sveta Stolica tada će staviti na raspolaganje sve svoje mogućnosti. Priznao je da su one skromne, ali da je ponuda iznesena u dobroj vjeri.

Tijekom susreta s predstavnicima diplomatskih misija u Moskvi nadbiskup Gallagher istaknuo je nastojanje Svete Stolice da put dijaloga ostane otvoren. Ocijenio je da izoliranje ljudi i država ne pomaže u rješavanju sukoba, uz napomenu da svaka država ima pravo samostalno odrediti svoju strategiju. Dolazak izaslanstva Svete Stolice u Moskvu, dodao je, poticaj je na razmišljanje o tome pridonose li dosadašnje strategije okončanju te tragedije.

U razgovorima s Lavrovom bilo je riječi i o položaju kršćana u različitim dijelovima svijeta. Nadbiskup Gallagher kazao je da Sveta Stolica s ruskim ministrom već godinama održava otvoren kanal komunikacije koji nije ograničen samo na rat u Ukrajini. Objema je stranama zajednička zabrinutost za kršćane koji se suočavaju s nesigurnošću, diskriminacijom, predrasudama i marginalizacijom, čak i ondje gdje nije posve opravdano govoriti o progonu.

Nadbiskup Gallagher susreo se i s katoličkom zajednicom u Rusiji, kojoj je poručio da je već nositeljica mira jer u svakodnevnom životu gradi male mostove. Katolici svojim karitativnim djelovanjem te prisutnošću u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama opipljivo svjedoče o zauzimanju Crkve za pomirenje i mir.

S volokolamskim mitropolitom Antonijem, predsjednikom Odjela za vanjske crkvene odnose Moskovskog patrijarhata, razgovarao je o aktualnim pitanjima. Odnos mitropolita Antonija sa Svetom Stolicom opisao je kao srdačan i bratski, a susret kao ohrabrujući jer je pokazao da dvije strane dijele mnoga stajališta, premda o nekim pitanjima i dalje imaju različite poglede.

Govoreći o karitativnom djelovanju Katoličke Crkve u Rusiji, nadbiskup Gallagher istaknuo je da su ga se posebno dojmila svjedočanstva redovnika i redovnica koji, unatoč malobrojnosti i ograničenim mogućnostima, ustrajno čine sve što mogu.

Posljednjega dana posjeta predvodio je svečanu misu u moskovskoj katoličkoj katedrali Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, na kojoj se okupilo mnoštvo vjernika, među kojima i velik broj mladih. Posebno su ga se dojmile dubina njihova vjerničkog iskustva, životnost katoličke zajednice i snažna povezanost vjernika s Petrovim nasljednikom.

Na kraju je poručio da Sveta Stolica ne ostavlja katoličku zajednicu u Rusiji samu. Sveopća Crkva, naglasio je, treba pružati veću potporu tamošnjim zajednicama, ohrabrivati njihove pastire i vjernike te održavati duhovne veze.

„Mir je u konačnici Božji dar. Na nama je da se pripremimo kako bismo ga primili“, zaključio je nadbiskup Gallagher, izvijestio je Vatican News.

FOTO Nadbiskup Gallagher nakon Moskve: Sveta Stolica vjeruje u diplomaciju mira