Istina je prava novost.

Papa na povratnom letu u Rim o jedinstvu Crkve, podjelama i svojem zdravlju

Papa Lav XIV. tijekom povratnog leta iz Lime u Rim u utorak, 17. studenoga, na završetku apostolskog putovanja Urugvajem, Argentinom i Peruom, razgovarao je s novinarima o jedinstvu Crkve, društvenim podjelama, zlostavljanju i svojem zdravlju, izvijestio je Vatican News.

Istaknuo je da važnim dijelom svoje službe smatra liječenje rana i povezivanje ljudi te potvrdio nastavak primjene motuproprija Traditionis custodes.

U razgovoru s 82 novinara svoje je šesto apostolsko putovanje opisao kao iskustvo susreta s ljudima i prepoznavanja darova različitih kultura, naroda, gradova i ruralnih područja. Rekao je da bi ga nazvao Magnifica humanitas, prema svojoj enciklici, istaknuvši da veličina dara ljudskosti proizlazi i iz toga što je čovjek Božje stvorenje te što je Bog izabrao postati čovjekom.

Odgovarajući na pitanje o izdržljivosti koju je pokazao nakon operacije pluća, rekao je da je zahvat bio zahtjevan i da je od njega prošlo nešto više od mjesec dana. Putovanje je već bilo planirano i želio ga je ostvariti. Zahvalio je liječnicima i svima koji su molili za njega, napomenuvši da je poruke potpore primao iz cijeloga svijeta.

„Nisam potpuno oporavljen, ali prilično sam dobro. A izdržljivost je jedan od darova koje mi je Gospodin dao”, kazao je.

Na dodatno pitanje o bolesti objasnio je da nije imao simptoma i da se osjećao dobro. Promjena je otkrivena na redovitom godišnjem pregledu, nakon čega su provedene dodatne pretrage i biopsija.

„Tumor se u cijelosti nalazio u dijelu pluća koji su odstranili. Bio je ograničen na to područje, pa zbog njega nije potrebno daljnje liječenje”, rekao je. Dodao je da će iz opreza nastaviti odlaziti na kontrolne preglede.

Govoreći o osobnom iskustvu bolesti, spomenuo je i brata, koji, prema njegovim riječima, prolazi kroz mnogo složeniju zdravstvenu situaciju. Istaknuo je pouzdanje u Gospodina te izrazio nadu da njegovo iskustvo može ohrabriti ljude koji pate i osjećaju strah.

„Odlazite na preglede. Prevencija je vrlo važna. Brinite se za svoje zdravlje. Kada je liječenje potrebno, pokušajte se ne bojati previše i krenite s njim”, poručio je.

Na pitanje je li potpisao izjavu o odreknuću od službe koja bi stupila na snagu ako padne u komu, odgovorio je da nije. Rekao je da kanonsko pravo već sadržava odredbe koje se odnose na to pitanje te da bi takvu izjavu jednom mogao potpisati, ali zasad ne vidi potrebu za time. Također je kazao da nakon operacije i putovanja ne smatra potrebnim mijenjati svoje prioritete.

Novinari su ga pitali i o mogućnosti svećeničkog ređenja oženjenih muškaraca zrele dobi i prokušane vjere, takozvanih viri probati, u područjima u kojima nedostaje svećenika. Papa je odgovorio da je to jedno od predloženih rješenja, ali da u nekim dijelovima Crkve može izazvati podjele jer nije općeprihvaćeno.

Pritom je istaknuo važnost promicanja duhovnih zvanja i formacije. Prisjetio se da je na početku njegova misionarskog djelovanja u Peruu među augustincima bilo između 15 i 20 Amerikanaca te dvojica Peruanaca, dok danas ima 35 Peruanaca. Naveo je to kao primjer različitih načina djelovanja Duha, naglasivši da u budućnosti može biti više domaćih svećenika koji bi se skrbili za misijska područja.

„Moguće je da će se u budućnosti neke stvari promijeniti. Međutim, zasad vjerujem da je važan dio moje službe u Crkvi liječiti rane i povezivati ljude”, istaknuo je.

Dodao je da ponajprije želi promicati jedinstvo i zajedništvo te zajednički razmotriti prioritete. Svjestan je, rekao je, da se mnogi ne slažu s takvim pristupom. Pitanje oženjenih muškaraca kao klerika smatra složenim, a napomenuo je da postoje i drugi prijedlozi.
„Za sve će to trebati vremena i ići ćemo onako kako nas Gospodin bude vodio”, rekao je Papa.

Upitan razmišlja li o ublažavanju odredbi motuproprija Traditionis custodes, odgovorio je da će nastaviti slijediti odluku pape Franje. Podsjetio je da dokument predviđa mogućnost dopuštenja za slavljenje tridentske mise, odnosno mise prema starom obredu. U kontekstu jedinstva Crkve naglasio je da velika većina katolika slavi prema obredu obnovljenom nakon Drugoga vatikanskog koncila.

Govoreći o duhovnom zlostavljanju, potvrdio je da se ta tema proučava u Vatikanu, ali da zasad nema dokumenta koji bi uskoro trebao biti objavljen. Objasnio je da je za postupanje prema kanonskom pravu potrebno preciznije pravno odrediti taj pojam.

Osvrnuo se i na susrete sa žrtvama zlostavljanja u Peruu. Rekao je da je sa žrtvama već razgovarao u toj zemlji i drugdje te da im takvim susretima želi izraziti blizinu i pomoći na putu prema istinskom ozdravljenju.

Naglasio je i obvezu nastavka rada na prevenciji. Biskupe i pastoralne djelatnike pozvao je da preuzmu odgovornost za praćenje žrtava i pomognu im ostvariti pravdu, istaknuvši da Papa ne može osobno saslušati svaku žrtvu u svijetu.

Na pitanje o društvenim podjelama u Argentini rekao je da su ljudi dopustili da ih ponesu algoritmi i polarizacija, koja je u mnogim situacijama namjerno poticana. Novinarima je poručio da imaju važnu ulogu u prevladavanju takvih podjela.

Kao primjer naveo je okupljanja tijekom svojega posjeta, kada su ljudi različitih političkih uvjerenja zajedno slavili nešto veće od političke rasprave. Istaknuo je da poruka Isusa Krista, uz poštovanje prema onima koji nisu kršćani, poziva na izgradnju mostova i pomirenje.

„Razlike u mišljenju i dalje će postojati, ali ne mora se doći do toga da ljudi upotrebljavaju tako nasilan govor i stvaraju podjele čak i unutar obitelji”, rekao je. Izrazio je nadu da je posjet pomogao ljudima uvidjeti da mogu razmišljati drukčije i tražiti rješenja za opće dobro.

Govoreći o susretima s argentinskim predsjednikom Javierom Mileijem, Papa je rekao da ga je potaknuo da veću pozornost posveti najpotrebitijima. Razgovarali su o gospodarskim teškoćama te vrijednosti života i ljudske osobe u svakoj životnoj dobi.

Naglasio je da poruka koju donosi nije politička, premda ga u nekim zemljama pokušavaju svrstati na desnicu ili ljevicu. Milei je, prema njegovoj ocjeni, pokazao spremnost saslušati tu poruku, pa je razgovore ocijenio pozitivnima.

Na pitanje zašto papa Franjo nikada nije posjetio Argentinu odgovorio je da ne može znati što je njegov prethodnik mislio. „Možemo ga pitati u vječnom životu”, dodao je.

Osvrćući se na teškoće argentinskoga srednjeg sloja i siromašnih, pozvao je građane i političke čelnike na suradnju radi poboljšanja životnih uvjeta. Istaknuo je da mala poduzeća uz odgovarajuću potporu mogu pridonijeti otvaranju radnih mjesta i očuvanju srednjeg sloja.

Upozorio je i na gomilanje bogatstva u rukama sve manjeg broja ljudi. Rekao je da socijalni nauk Crkve postavlja pitanje njegove učinkovitije preraspodjele kako bi se osnažili srednji i radnički sloj te ljudima omogućio dostojanstveniji život.

Govoreći o Peruu, zahvalio je svima koji su sudjelovali u pripremi posjeta, istaknuvši da je organizacija papinskog putovanja golem pothvat. Spomenuo je Limu, Pucallpu, Cusco i Chiclayo te rekao da ga je duboko dirnula ljubav peruanskog naroda.

Osvrnuo se i na osobu koja mu je bacila krunicu, kazavši da mu ju je željela darovati s velikom vjerom. Želju ljudi da mu se približe usporedio je sa željom žene iz Evanđelja da dotakne Kristov plašt. Naglasio je da u takvim susretima i sam prima dar vjere, pobožnosti i oduševljenja.

Na pitanje kako očuvati plodove njegova posjeta rekao je da važnu odgovornost imaju mjesni biskupi. Njima je, objasnio je, poručio da trebaju sačuvati i dalje razvijati zajedničko iskustvo radosti, pobožnosti i vjere.

Upitan kakav primjer Crkva u izrazito sekularnom Urugvaju može pružiti drugim zajednicama, rekao je da mala zajednica može činiti velike stvari. Istaknuo je snažan odaziv tijekom posjeta te sudjelovanje u proslavi Gospe od Trideset i Trojice. Ocijenio je da Crkva i u sredini u kojoj mnogi ne prakticiraju vjeru ima mnogo toga reći.

Na pitanje kako su ga oblikovale Sjedinjene Američke Države, zemlja njegova rođenja, izdvojio je otvoren i izravan način govora te duboko uvjerenje u vrijednost demokracije i demokratskog sudjelovanja. Prisjetio se odrastanja u višekulturnoj obitelji u kojoj se živjela vjera, dodavši da je Peru poslije duboko utjecao na njegovo osobno življenje vjere.

Upitan o očekivanjima nakon američkih izbora na polovici predsjedničkog mandata, na kojima je glasovao, izrazio je želju za više dijaloga, pomirenja i izgradnje mostova te manje ratova, ogorčenosti i podjela. Pojasnio je da time promiče socijalni nauk Crkve.

O budućim putovanjima rekao je da je za 2027. zasad potvrđen samo posjet Koreji u povodu Svjetskog dana mladih, dok se druge mogućnosti još razmatraju. Na pitanje o dolasku u Meksiko odgovorio je: „Možete sanjati, ali nemojte se prerano probuditi… Doći ću, doći ću”, prenosi Vatican News.