Nadbiskup Éric de Moulins-Beaufort: Vjera je za većinu u Europi postala irelevantna

Ove se godine slavlje „Karlsamt“ u spomen na Karla Velikoga moglo ponovno slaviti bez ograničenja nastalih pandemijom koronavirusa. Stoljećima se ova jedinstvena liturgija Karla Velikog sa srednjovjekovnim napjevima na latinskom jeziku slavi samo u Karlovim gradovima Aachenu i u Frankfurtu, gdje su u srednjem vijeku birani njemački carevi.

Pozvani francuski nadbiskup de Moulins-Beaufort

Katolička Crkva u Francuskoj je, osobito od 2021., potresena otkrićima seksualnog zlostavljanja te je od tada na putu ponovnog vrednovanja i kritičkog preispitivanja. Crkva više nije majka koja osnažuje ljude da žive u Duhu, vjera je „za većinu u Europi postala irelevantna“, istaknuo je francuski nadbiskup de Moulins-Beaufort na misi i popodnevnom govoru u katedrali.

„Crkva državama više ne nudi resurse smisla, utjehe i predanosti koji bi nadoknađivali njihove vlastite nedostatke“, rekao je nadbiskup na poslijepodnevnoj tribini. „Mnogima se ona čini kao relikt prošlosti, više smetnja nego korist. A danas je ona, osobito što se Katoličke Crkve tiče, gotovo uznemirujuća sila čija je korisnost za društvo uvelike umanjena dosadašnjim zataškavanjem zlostavljanja koji su u njoj počinjeni. U našoj Crkvi otkrivene su izuzetno visoke razine zlostavljanja i puno nasilja. Možda je jedini mogući znak, koji kao Kristova Crkva možemo dati, to da naš put nastavimo ponizno. Moramo se pobrinuti za pogođene osobe te im vratiti njihova prava gdje god je to moguće. Nema opravdanja za ovo što se dogodilo”, rekao je nadbiskup Reimsa.

Sada znamo da autoritet može pokvariti ljude

Sada valja promijeniti sve što je potrebno kako ne bi bilo zlostavljanja i zloporaba, rekao je nadbiskup de Moulins-Beaufort. „Sada znamo da autoritet može pokvariti ljude – to vrijedi za Crkvu i za društvo i za cijelo čovječanstvo. Želimo biti Kristova Crkva, a ne Crkva moći!”

Osim toga, opetovano se otvarala tema pomirenja, posebice između bivših zaraćenih strana Francuske i Njemačke. Šezdeseta obljetnica Elizejskog sporazuma proslavljena je prije samo nekoliko dana. Dana 22. siječnja 1963. njemački savezni kancelar Konrad Adenauer i francuski predsjednik Charles de Gaulle potpisali su dokument koji je 18 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata označio početak partnerstva između dviju nekad zaraćenih susjednih država. Taj događaj smatra se prekretnicom u povijesti francusko-njemačkih odnosa.

Crkva kao snaga pomirenja

Ipak, prema riječima francuskog nadbiskupa, za pomirenje još uvijek ima dosta prostora. „Čini mi se da bi naša uloga kao Katoličke Crkve mogla biti i u tome da pomirimo Francusku s njezinom poviješću, posebno s Alžirom.“ Alžir je bio francuska najstarija i najveća kolonija od 1830., a od 1962. je samostalna država.

U nadbiskupiji Reims u sjeveroistočnoj Francuskoj katolici su u velikoj većini. Privilegirana je to situacija, ali i velika odgovornost, rekao je. „U Reimsu radimo na dobrim odnosima sa Židovima, muslimanima i budistima“, izvijestio je nadbiskup. Na razini religijskih vođa to funkcionira jako dobro, održava se nekoliko sastanaka godišnje i postoje kvalitetne poveznice. 

Na političkoj su razini pak odnosi zaoštreni, također zbog novog zakona koji je stupio na snagu u kolovozu 2020. i koji, zbog straha od radikalizma, strože kontrolira religijske zajednice. Prije deset godina tadašnji predsjednik Nicolas Sarkozy pokušao je osnovati Vijeće muslimana u Francuskoj, no Vijeće je zbog međusobnih sukoba prestalo s radom. „To je veliki izazov“, zaključio je de Moulins-Beaufort, a prenosi Vatican News.