U Crnoj Gori donesen Zakon o slobodi vjeroispovijesti
Prosvjedi svećenika i vjernika Srpske pravoslavne crkve prije glasanja o prijedlogu Zakona o vjerskim slobodama u Podgorici. Foto: PIXSELL/REUTERS/STEVO VASILJEVIC
Podgorica (IKA)
U Skupštini Crne Gore usvojen je 27. prosinca Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica koji je dan kasnije potpisao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Zakonom, kojem se oštro protive prosrpska oporba i Srpska pravoslavna crkva, brojni vjerski objekti u Crnoj Gori vraćaju se državi.
Prema zakonu svi vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnom vlasništvu do 1. prosinca 1918. godine te na odgovarajući način prešli u ruke neke vjerske zajednice bit će prepoznati kao državna imovina. Crnogorska pravoslavna crkva podržala je Zakon ističući kako smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC).
SPC, koja ne priznaje Crnogorsku pravoslavnu crkvu, tvrdi pak da je Zakon paravan za otimanje njezinih crkava i manastira u toj zemlji te da je uperen protiv nje.
U Skupštinskoj dvorani, nakon što je usvojen Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti došlo je do teških incidenata nakon kojih su svi poslanici prosrpskog Demokratskog fronta uhićeni.
Crnogorska vlada ovaj je tjedan na svojim službenim stranicama demantirala tezu da tim Zakonom “država otima imovinu vjerskih zajednica”. “Ovim zakonom se utvrđuje jednostavna pravna činjenica da kulturno blago koje je kroz vijekove stvarano državnim novcem pripada državi, odnosno svim građanima”, navodi se u objavi Vlade u Podgorici.
Podijeli članak
