Kao uvod u otvorenje izložbe nastupila je muška pjevačka skupina Faši koja djeluje u sastavu KUD-a “Perkovčani” iz Novih Perkovaca.

U uvodnoj riječi ravnatelj Muzeja Đakovštine, Borislav Bijelić istaknuo je kako je ova iznimno kvalitetna etnografska izložba trebala biti jedna od prvih manifestacija ovogodišnjih, zbog epidemiološke situacije skraćenih Đakovačkih vezova. No, odustajanjem od Vezova, već postavljenu izložbu nije bilo moguće prije otvoriti.

Kustosica Ivana Dević, etnologinja Muzeja Đakovštine, govorila je o samom odabiru predmeta koji su dio ove izložbe. U dogovoru s vlasnikom zbirke odlučeno je da će predmeti odabrani za izložbu biti bliski publici iz Đakova i okolice. Izložen je samo mali dio vunenih predmeta, marama, jednodijelki te kompleta muških i ženskih narodnih nošnji tipičnih za područje istočne Hrvatske. Zbirka Kneževićevog tradicijskog tekstila registrirana je kao kulturno materijalno dobro Republike Hrvatske, a broji 681 predmet. On je nastavio i dalje prikupljati etnografsku građu nakon registracije i sad ona broji više od 2000 predmeta.

Vlč. Mato Knežević zahvalio se okupljenima te rekao nešto više o samoj izložbi, načinu odijevanja, vezanju marama, prošlosti predmeta i njihovoj etnološkoj vrijednosti. Dogradonačelnik Robert Francem zahvalio je vlč. Kneževiću i Muzeju Đakovštine za organizaciju ove izložbe koja se trebala idealno uklopiti u koncept Đakovačkih vezova. Nažalost, to nije bilo moguće, ali je na ovaj način posjetiteljima omogućen uvid u duh kulture i baštine koji Đakovo njeguje te je proglasio izložbu otvorenom.

Izložba se može pogledati u Muzeju Đakovštine do 10. kolovoza.

Mato Knežević rođen je 1961. godine u Vrpolju. Završio je Katolički bogoslovni fakultet i postao svećenik. Bio je kapelan u Gradištu i Valpovu, župnik u Vladislavcima pet godina, župnik u Garčinu 18 godina, a od 2017. godine župnik je Župe sv. Franje Asiškog u Gradištu. Odrastao je u tradicionalnoj šokačkoj obitelj odakle i potječe njegova ljubav prema tradicijskom ruhu, ali i tradicijskoj baštini. U slobodno vrijeme bavi se očuvanjem, restauriranjem i konzerviranjem tradicijskog ruha i namještaja, a sudjelovao je i na nekoliko manifestacija koje promiču narodnu baštinu.