Pozdravljajući na početku sve nazočne, biskup je rekao da su se, na svetkovinu zaštitnika pleterničke Župe sv. Nikole biskupa, okupili oko Isusova oltara da bi poput Nikole iz davnog doba i oni po žrtvi Isusove ljubavi na križu, koja se obnavlja u misi, ušli u Božji svijet.

Napomenuvši kako su ih zima i snijeg na svojevrstan način podsjetili na jedan drugačiji i ljepši svijet, naglasio je kako je od tog daleko ljepši i važniji onaj u koji uvodi Isus Krist svojom žrtvom na križu. Pozvao je nazočne neka sv. Nikoli povjere sve žive i preminule Pleterničane i mole da ih zagovara kod Boga te kao župa budu čvrsto zajedništvo vjere, nade i ljubavi, napose da zaštiti djecu i mlade od svih nevolja i napasti kojima su izloženi u suvremenom svijetu. Pozvao je sudionike slavlja neka svom nebeskom zaštitniku zahvale za njegovu višestoljetnu prisutnost u Pleternici i za njegov zagovor.

U propovijedi je biskup rekao da je radostan što su među sudionicima slavlja brojna djeca te je izrazio uvjerenje da se njihovoj nazočnosti na osobit način raduje i sv. Nikola, ali i da se ona raduju sv. Nikoli. Zapodjenuvši dijalog s nazočnom djecom o zimi i hladnoći koja je toga dana vladala u Pleternici, ustvrdio je da su djeca iz vlastitog iskustva naučila što je to zima i s njom povezana hladnoća.

Istaknuo je da je zanimljiva činjenica da je „naše tijelo „naštimano“ na neke temperature u okviru kojih ono dobro funkcionira, te onda kažemo da smo zdravi. Čim se temperatura našeg tijela poveća ili smanji, utvrđujemo da smo bolesni“, podsjetio je biskup. „Temperatura našeg tijela podsjeća nas da smo u ograničenom svijetu. Međutim, naše postojanje nije ograničeno samo na naše tijelo, mi imamo srce kao dubinu našeg bića, koja nije ograničena i u koju se mogu nastaniti dobrota, ljubav i mnoge druge duhovne vrijednosti, koje ne možemo izmjeriti metrom niti izvagati vagom. Kakva li smo mi dubina, kakva li veličina da u naša srca mogu stati neizmjerne stvarnosti kao što je dobrota, plemenitost, ljubav“, istaknuo je biskup.

Spomenuo je da je sv. Nikola, razmišljajući o dubini i veličini ljudskog postojanja, odlučio ispuniti svoje srce spomenutim vrijednostima i trajno živjeti u povezanosti s Bogom, izvorom dobrote, ljubavi, pravednosti i ljepote, kako ga je sâm Gospodin Isus nazvao u naviještenom evanđeoskom ulomku. Za razliku od bogatog mladića, koji se nije mogao odreći svoga materijalnog bogatstva i poći za Isusom, sv. Nikola mu se potpuno stavio na raspolaganje u službi naviještanja Božjeg kraljevstva. Nije se želio sebično prilijepiti za materijalno što je posjedovao, jer je znao da će ga sebičnost duhovno osiromašiti a dobrota i darežljivost istinski obogatiti, dodao je.

Stoga nas blagdan sv. Nikole potiče da poput njega u davno doba, u 4. stoljeću, i mi danas budemo ljudi koji su u svom životu dobro poslagali ljestvicu vrijednosti, odlučivši da ćemo ono što materijalno posjedujemo darežljivo dijeliti s drugima, ustvrdio je biskup. Pozvao je sudionike slavlja, osobito djecu, da i oni odluče biti bića koja neće samo tražiti od drugih da im nešto dadnu, nego budu ljudi koji će drugima darivati i druge usrećivati svojom dobrotom, plemenitošću i ljubavlju. Kad ljudi međusobno dijele ono što nose u srcu, a ne samo što imaju u rukama, nastaje Božji svijet i naša međusobna povezanost njegovim bogatstvom, istaknuo je biskup.

Osvrćući se na ulomak drugog čitanja u kojem sv. Pavao zaklinje Efežane da u svojim srcima njeguju poniznost, blagost, strpljivost, otvarajući sebe Bogu da ih on ispuni svojom moći, biskup je ustvrdio da Apostolov poziv „živjeti dostojno poziva kojim smo pozvani“ znači da „kao muškarci, žene i djeca u obitelji, školi i na drugim mjestima, živimo iz onih izvorâ dobra, plemenitosti, strpljivosti, poniznosti i ljubavi kojima smo ispunjeni Božjim darom u susretu s Isusom Kristom, koji nas uspostavlja u međusobno jedinstvo“.

Naglasivši da je Crkva, pa tako i župa stvarnost naše međusobne povezanosti i jedinstva, da su njezini članovi iznutra međusobno povezani onim darom koji se zove Duh Sveti i čiji je uloga ljude ispunjati božanskim životom, pozvao je djecu i druge sudionike slavlja neka se obnove u oduševljenosti biti Isusovi, te da i oni osjete koliko je Isus prisutan u svojoj Crkvi, kako je to osjećao i sv. Nikola, i da jedni drugima budu dar.

Napomenuo je da „nam je Bog u daru svoga Sina posvjedočio da darujući se jedni drugima ništa ne gubimo, nego zadobivamo život u njegovoj punini“. Potaknuo je sudionike slavlja da se po primjeru sv. Nikole oduševe za takvo sebedarje, pa da i oni požele živjeti ne za svoju sebičnost, nego za druge. Drugima riječima, da ne traže samo od nekoga da im dade neki dar, nego da oni budu dar dobrote, plemenitosti, ljubavi, radosti, uslužnosti i strpljivosti za druge. Zamolio je sv. Nikolu neka ih zagovara da ne budu praznog ili zlog srca, nego dobrog, ispunjenog Božjim darovima, kako bi doprinosili da život u njihovu gradu bude lijep. U tim mislima i željama biskup je sudionicima slavlja čestitao svetkovinu njihova nebeskog zaštitnika sv. Nikole biskupa.

Na kraju mise pozvao je djecu i druge sudionike slavlja „neka ne zaborave kako je svaki od nas biće velikih Božjih mogućnosti te poput sv. Nikole živimo od onoga što je Božje u nama: dobrote, plemenitosti i ljubavi, i budemo takvima u obitelji, školi i na drugim mjestima njihova grada“. Suslavili su svećenici Pleterničkog dekanata, a među vjernicima bila je i požeško-slavonska županica Antonija Jozić te pleternička gradonačelnica Marija Šarić.

Biskup je svima zahvalio za sudjelovanje na svetom slavlju, a onima koji nose ime sv. Nikole čestitao je imendan. Gradonačelnici Mariji Šarić, njezinim suradnicima i građanima Pleternice čestitao je Dan Grada, izvijestila je Požeška biskupija.