„Bog je na osobit način blagoslovio krilo Blažene Djevice Marije koja je rodila utjelovljenoga Sina Božjega. On je vrhunac blagoslova kojega je Bog izlio na ljudski rod… Pridružimo se i mi Blaženoj Djevici Mariji, sv. Josipu i svima onima koji su došli u betlehemsku štalicu pokloniti se novorođenome Djetetu Isusu i zamolimo njega – Kralja mira, za mir i radost u srcu, koje samo on može dati i koji su plod dara njegove ljubavi, milosrđa i oproštenja“, rekao je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, uvodeći u svečano misno slavlje svetkovine, svima poželjevši ‘sretnu i blagoslovljenu godinu koju ovim danom započinjemo’.

Uz pomoćnog biskupa Ivana Ćurića suslavili su kanonici: mons. Josip Bernatović, mons. Luka Marijanović i mons. Luka Strgar, ravnatelj UZUK-a preč. Mato Gašparović, kancelar Nadbiskupijske kurije vlč. Drago Marković te tajnik Nadbiskupskog ordinarijata vlč. Domagoj Lacković. Posluživao je đakon Bernard Prelčec, a slavlje je pjesmom pratio Mješoviti katedralni zbor.

Započinjući homiliju, nadbiskup se osvrnuo na naviješten evanđeoski odlomak u kojemu gotovo da je, kako je rekao, u kratkim napomenama naznačeno da Marijino Materinstvo nije tek biološka i trenutačna činjenica, nego stav, držanje, proces: ona počinje pratiti svoga Sina na njegovu životnom putu i, kako znamo, dopratit će ga sve do smrti, bit će među apostolima među koje dolazi uskrsli Isus i bila je s njima i na dan rođenja Crkve tj. na Duhove.

„Dok u takvom raspoloženju i mi danas u sebi s Blaženom Djevicom Marijom pohranjujemo božićno otajstvo i dok božićne događaje prebiremo u svom srcu, osjećamo se obdareni Božjim blagoslovom i jedni drugima izražavamo dobre želje za godinu koju smo započeli. No, naše čestitke i dobre želje ne bi smjele ostati sužene i zatvorene na pojedinačne i obiteljske prilike te na samo naše hrvatsko društvo. Biblijska čestitka što smo je čuli u današnjem prvom čitanju nas poučava da naše čestitke trebaju biti otvorene za mir i blagostanje za čitav ljudski rod“, istaknuo je nadbiskup Hranić, ukazujući nadalje kako se susrećemo s teškim gaženjem izvornoga Božjega nauma u Isusu Kristu, prema kojemu smo svi mi ljudi braća i sestre koji smo pozvani živjeti u uzajamnom poštovanju, pravdi i ljubavi.

Posvjestivši kako je mir dar Utjelovljenoga Sina Božjega, ali je isto tako svaki čovjek na svom mjestu i u svojoj službi graditelj mira, nadbiskup je podsjetio kako se današnji dan u Crkvi od 1968. obilježava i kao Svjetski dan mira, uz koji nam pape, od sv. Pavla VI. do danas, svake godine upućuju svoju poruku. U nastavku homilije protumačio je ovogodišnju poruku pape Franje, naslovljenu „Međugeneracijski dijalog, obrazovanje i rad: sredstva za izgradnju trajnoga mira“.