Na panelu Useljeništvo i povratništvo II. o mogućnostima i ulozi Crkve te Hrvatske matice iseljenika u povratništvu

Dr. sc. fra Luka Marković je naglasio da je iseljavanje Hrvata uglavnom vezano uz ratove, politiku i ekonomsku neimaštinu, još od osmanlijskih osvajanja sve do odlazaka nakon Domovinskog rata i, u najnovije vrijeme, nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji. Međutim, prema riječima fra Luke, “Katolička je Crkva u Hrvata u vremenima najvećega vala iseljavanja shvatila važnost očuvanja pripadnosti hrvatskome narodu i njegovoj tradiciji kod dijaspore. Još od iseljavanja u vrijeme osmanlijskih osvajanja svećenici su išli za narodom. Crkva je u Hrvatskim katoličkim misijama diljem svijeta čuvala hrvatski nacionalni i vjerski identitet, ne dopustivši asimilaciju hrvatske dijaspore u društvo domaćina.”

Predavač je dodao kako su upravo na očuvanoj svijesti o pripadnosti hrvatskome narodu, njegovoj tradiciji, kulturi i jeziku postavljeni temelji na kojima se može graditi nada u povratak iseljenika. “Naravno, u vrijeme sve jačih migracijskih kretanja, ali i povratka iseljenika, Katoličkoj Crkvi u Hrvata otvara se novi vid rada s hrvatskom dijasporom – rad na njezinom motiviranju na povratak.” U tom je smislu fra Luka više puta naglasio da je nužna trajna i iskrena suradnja crkvenih institucija, poput Hrvatskih katoličkih misija, i odgovarajućih državnih institucija.

Potaknuo je i razmišljanje o uvjetima koje treba stvoriti povratnicima, ili barem onima koji razmišljaju o povratku, primjerice uklanjanje prespore hrvatske birokracije, korupcije, političkog nepotizma i netolerancije prema onima koji drugačije razmišljaju.

“U radu s povratnicima dobro je naglašavati prednosti života u Hrvatskoj, poput socijalnog okruženja, očuvane prirode, klimatskih uvjeta, ekološke prehrane i, posebno, sigurnosti za pojedinca i obitelj”, podsjetio je fra Luka i zaključio kako je “rodoljublje iseljenih Hrvata neupitno, ali da je krajnje vrijeme da ta ljubav prema Domovini obuzme i u praktičnom djelovanju hrvatske političare, poslodavce i crkvene ljude. Dođe li do toga, bit će više povratka iseljenika i njihovih potomaka.”

Dr. sc. Ivan Tepeš je, kao zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, predstavio misiju i ustroj Matice koja punih sedamdeset godina čuva i razvija hrvatski nacionalni, jezični i kulturni identitet Hrvata izvan Republike Hrvatske. Naglasio je da Matica, putem svojih Odjela za kulturu, za školstvo, znanost i sport, za informiranje iseljeništva i za manjine te u svojim podružnicama u Vukovaru, Dubrovniku, Splitu, Rijeci i Puli godišnje organizira više od stotinu programa: “Među najvažnijim programima su Mala škola hrvatskog jezika i kulture koja svakoga ljeta u hrvatskim gradovima okuplja više od stotinu djecu između 9 i 16 godina. Tu je i Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture te internetski tečaj hrvatskog jezika. To su projekti Odjela za za školstvo, znanost i sport. Matičin Odjel za kulturu organizator je Zimske i Ljetne škole folklora, projekta “Eco heritage task force”, ali i Izbora najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH, u kojemu svake godine u Hercegovini sudjeluju kandidatice iz cjelokupne hrvatske dijaspore.”

Dr. sc. Tepeš je dodao da Odjel za manjine redovito organizira Forum za manjine, kao i Forum mladih pripadnika hrvatskih manjina, kojemu je svake godine domaćin druga manjinska zajednica. Hrvatska matica iseljenika objavljuje i mjesečnik “Matica” i godišnjak “Hrvatski iseljenički zbornik”, dok je nedavno objavljen i Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina.

U raspravi je istaknut primjer njemačke organizacije “Raphaelswerk” koja organizirano, u ime njemačke države, prati njemačke iseljenike, ali i onima koji planiraju povratak, svestrano olakšava dolazak i prilagodbu u njemačko društvo te je postavljeno pitanje je li moguće osnivanje i djelovanje organizacije takve vrste za Hrvate i hrvatsku dijasporu.

Panel Useljeništvo i povratništvo II. održan je u sklopu Šestoga hrvatskog socijalnog tjedna u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve u Zagrebu u subotu, 23. listopada u zgradi Hrvatske biskupske konferencije.