U pripremi za tamošnji dolazak, svaki predsjednik biskupske konferencije, sudionik toga događaja, iz Organizacijskog odbora u Vatikanu dobio je dopis od šest pitanja na koja je biskup trebao odgovoriti, kao i pismo pape Franje. Sveti Otac u Pismu kaže da u Vatikanu neće biti neki znanstveni skup, simpozij o pedofiliji. „To je susret odgovornih ljudi koji će se susresti kao braća i kao odgovorni pastiri Crkve, kako bi problemu seksualnog zlostavljanja s kojim se Crkva u zadnje vrijeme zaista suočava, bori, pristupilo s različitih vidika: s crkvenog (ekleziološkog), s kanonskog, dakle pravnog, duhovnog, pastoralnog i administrativnog. Mi kao odgovorni pastiri moramo zauzeti jasni stav u duhu onoga što je već učinio umirovljeni papa Benedikt XVI., a prije njega započeo je i sv. Ivan Pavao II., koji je počeo s idejnim obrazlaganjem i idejnom borbom protiv nakaradnih pojava i stvarnosti koje su se u društvu događale“, rekao je mons. Puljić.

Naglasio je da je susret u Vatikanu osobito važan „jer moramo kao pastiri pristupiti fenomenu nastranosti“.

„Naše je da branimo kršćansku antropologiju, da objašnjavamo i tumačimo što piše u Svetom pismu i što je Crkva stoljećima naučavala. Da se ne zbunimo raznim konfuzijama i zbunjenostima koje danas vladaju i u medijima, filmovima, kulturnom okružju“, upozorio je predsjednik HBK, istaknuvši da u svijetu vlada zaista velika idejna i antropološka konfuzija i nejasnoća. Osobito glede biblijske i antropološke istine o čovjeku koju brojne ideologije stavljaju u pitanje. To u zadnje vrijeme osobito čini ‘rodna teorija’, koja uz fiziološku datost muškarca i žene nabraja i mnoštvo drugih varijacija koje ne smatra krivim ili nastranim. Poznato je da je Društvo psihijatara u New Yorku 1973. g., tijesnom većinom odlučilo da homoseksualnost nije nastranost, premda su trojica velikih psihijatara, Freud, Jung i Adler to drugačije tretirali. Stoga nam je važna antropološka istina i jasnoća o čovjeku.

„Crkva je pozvana biti i sada, kao što je bila u prošlosti i u teškim i tamnim vremenima, svjetlo svijeta“, poručio je nadbiskup Puljić.

„Skandal zlostavljanja maloljetnika događao se, istina, ne samo u Crkvi. Ali, zlostavljanje u Crkvi za vjernike je izuzetno sablažnjivo. Zato su umirovljeni papa Benedikt XVI. i papa Franjo zauzeli stav nulte tolerancije i postrožili mjere. I s pravom. Mi se ponekad možda čudimo i žalimo što smo tako izloženi linču pojedinih medija. Ali neka. Crkva mora biti najčistija, premda se u njoj, kako sam već nekoliko puta rekao, događa najmanji postotak takvog zlostavljanja. Veliki dio, nažalost, događao se i događa se u drugim segmentima društva, više od 98 %. Ali ovaj primjer pape Franje i pape Benedikta XVI. je poruka da društvo mora poduzeti nešto kako bi zaštitili ugrožene. Crkva se odlučila na nultu toleranciju. Bogu hvala, mi zahvaljujemo zaista papi Franji i papi Benediktu XVI. što su zauzeli takav stav. Mislim da je ovo prigoda, kad razmišljamo i toliko se piše o skandalima koji su se dogodili unutar Crkve, da crkveni stav nulte tolerancije i crkveni doprinos pozitivnom stavu otklanjanja svakog slučaja zlostavljanja, da se to preseli i u društvene sfere. Pogotovo stoga što Crkva nema zatvora, vojske ni policije, pa samo može učiniti ono što je moguće činiti po principima morala i kanonskog prava“, rekao je nadbiskup Puljić, ističući kako je „strašno što se sve u svijetu oko nas događa“.

Prema izvješću UN-a u jednoj Općoj studiji o nasilju nad djecom, godišnje se 150 milijuna djevojčica i 75 milijuna dječaka ispod 18 godina, prisiljava na spolne odnose i ostale oblike spolnog zlostavljanja. „To je strašno. U tom vidu, ja bih poželio da strogi, radikalni stav pape Benedikta XVI. i pape Franje bude poticaj društvenim strukturama da se otrijezne i počnu borbu za zaštitu najugroženijih“, potaknuo je predsjednik HBK.

Nadbiskup se složio s konstatacijom da je bilo propusta u fazi formacije svećenika te da su se u svećeništvo pripuštali i kandidati koji tamo nisu pripadali. „Tako je, nažalost, bilo. Neki su se svećenici tamo ušuljali premda su znali da im tamo nije mjesto. I u tom pogledu će biti govora u pastoralnom i administrativnom vidu, što je rekao i Papa. Siguran sam da će se pooštriti mjere primanja, da će se pooštriti mjere odgoja“, rekao je mons. Puljić.

Na tvrdnju novinarke u razgovoru s mons. Puljićem, da se taj susret u Vatikanu može smatrati i pokorničkim, čistilišnim, jer će biskupi svijeta sa Svetim Ocem biti suočeni s perverzijama koje su se u Crkvi događale, a to sve u Crkvi, osobito biskupe, čini posramljenima, mons. Puljić je rekao: „Sasvim opravdano“.

„Zbog svega što se zadnjih godina pisalo, vjerujem da se svaki vjernik, svaki svećenik, svaki biskup osjećao posramljen, iznenađen, žalostan. Kako se nećeš osjećati ožalošćen, kad je tvoj brat nešto tako učinio. Sagriješio. To je zločin protiv čovječnosti“, istaknuo je mons. Puljić.

Podsjetio je da je Benedikt XVI. u pismu Crkvi u Irskoj svećenike koji su učinili ta zlodjela nazvao izdajicama.

„Jer svaki onaj koji se ogriješi u takvoj službi gdje si poslan biti otac, pastir, odgojitelj; a on to iskoristi u sebične svrhe pohote… Strašno je to. Papa Benedikt XVI. nije mogao naći težu riječ, nego izdajice. Znate li da ste izdali poslanje? Obratite se! Sasvim je normalno da se osjećamo posramljeni već sada. Idemo u Vatikan susresti se i podijeliti tu svoju muku i svoju tjeskobu. Ma, nismo mi ti koji vodimo Crkvu. Mi smo sad u takvom košmaru, zbunjenosti, gdje nam i sve okolnosti još više stvaraju konfuziju. Ne bih htio biti apologeta Crkve. Ali, ne sagledava se cjelovita, prava istina. Koliko je milijuna djece godišnje iskorišteno? Mi se sad bavimo tisućama ljudi koje su crkveni ljudi zlostavljali. Strašno je to. Mediji imaju pravo centrirati se na Crkvu. Jer ona mora biti čista! Ona mora biti jasna, prozirna. Crkva mora biti autentična! Ali, volio bih da ne zaboravimo te druge milijune koji su prepušteni razbojnicima koji šire takvu ideologiju. Koji se na taj način možda i bogate, koriste; nije to bez interesa. Zaista, ovo je vrijeme čišćenja i ja bih volio da ovaj naš susret bude istinski doprinos općem dobru. On će biti i liturgijski, crkveni i pokornički. Ali, ne bih volio da samo na tome ostanemo; da se sad, eto, samo kajemo. Volio bih da to bude širi doprinos u otkrivanju cjelovite istine o ugroženoj djeci svijeta, kao i u informiranju i objašnjavanju ljudi o tom strašnom zlu. Hajdemo se skupa boriti za zaštitu svih onih koji su ugroženi, od najmlađih do najstarijih. A ovoga trenutka toliki su milijuni ugrožene djece koja pate i koja će tu traumu nositi cijeloga života“, upozorio je nadbiskup Puljić.

Upitan i za komentar zlostavljanja redovnica u Crkvi od strane svećenika, što je nedavno papa Franjo također priopćio javnosti, mons. Puljić je rekao: „Žao mi je zaista za te slučajeve jer to sablažnjava ljude, to ponižava žrtve. To nosi traume i rane. Ali nadam se i u tom kontekstu vidim i ovaj susret i ovo teško vrijeme koje smo proživljavali zadnjih godina, da će Crkva ponovno izaći i zasjati svjetlom“.

Nadbiskup se slaže da medijska pažnja treba biti usredotočena i na Crkvu, jer „ona mora biti snaga da pomogne“, ali i pita: „Što ćemo s drugim milijunima žrtava seksualnog zlostavljanja?“.

„Mi smo slabi, uvijek ćemo sa sobom nositi svoje slabosti, svoje grijehe i svoje mane. Ali, ako imamo jasno opredjeljenje, jasan stav, autentičan nastup, nošeni Duhom Božjim, mi možemo i moramo biti svjetlo u ovome svijetu! Ali smo nemoćni kad nemaš drugih represivnih elemenata, sredstva prisile, što je pridržano društvu i svima koji se bore za čovjeka, da se te zlostavljače obustavi. Da ih se ograniči. Da nemaju šanse više ni sanjati, ni činiti takvo bezakonje“, poručio je predsjednik HBK u razgovoru za HKR uoči odlaska u Vatikan na susret pape Franje i predsjednika biskupskih konferencija iz cijelog svijeta o temi seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi i njegove prevencije.