U njegovoj pratnji bio je dr. Peter Pavlovič, studijski referent u CEC-u. S katoličke strane na susretu su sudjelovali bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, delegat HBK pri COMECE-u, hvarski biskup Petar Palić, generalni tajnik HBK, dr. Jure Zečević-Božić, tajnik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, te članovi istog Vijeća Tomislav Kovač i Marija Znidarčić.

Biskup Škvorčević izrekao je voditelju i studijskom referentu CEC-a srdačnu dobrodošlicu u sjedištu HBK prigodom njihova znakovitog posjeta Hrvatskoj u sklopu Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana i početka predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije. Kazao je da je pristupom Hrvatske u Europsku uniju na neki način i djelovanje kršćanskih Crkava u Hrvatskoj snažnije ugrađeno u Europsku zajednicu naroda. Istaknuo je kako je to prigoda visokim dužnosnicima CEC-a da ukratko predstave ekumenska nastojanja u Hrvatskoj te da će to pored njega učiniti i nazočni članovi spomenutog vijeća HBK.

Potom je biskup Škvorčević prikazao kontekst u kojem se odvija ekumensko nastojanje u RH, predstavivši brojčanu zastupljenost pojedine kršćanske zajednice i ono što zbog povijesnih političko-nacionalnih opterećenosti otežava to djelovanje, napose sa Srpskom pravoslavnom Crkvom. Kao dobar znak napredovanja u ekumenskom duhu naveo je susret svih episkopa SPC u Hrvatskoj s delegacijom HBK prošle godine u Požegi te je predsjedniku Kriegeru uručio Izjavu koju su tom prigodom dali za javnost.

Tajnik Vijeća Zečević-Božić predstavio je ekumenska nastojanja teoloških fakulteta u Hrvatskoj u povezanosti s Bogoslovnim fakultetom u Beogradu, posebno istaknuvši zauzetost HBK među crkvama i narodima, čiji je projekt zacrtan u Pismu HBK prigodom 50. obljetnice završetka II. svjetskog rata. Znidarčić je predstavila suradnju s laičkim ekumenskim skupinama u Hrvatskoj i Europi, a Kovač nastojanja HBK u odnosu s religijskim zajednicama u Hrvatskoj, napose sa Židovima i muslimanima.

Biskup Škvorčević zamolio je predsjednika Kriegera da nešto kaže o njegovu viđenju trenutačnog stanja ekumenizma u Europi i mjestu Hrvatske na ekumenskoj karti.

Predsjednik je istaknuo da se u krilu CEC-a nalaze tri kršćanske obitelji sa 115 crkava: evangeličko-reformirana, anglikanska i pravoslavna. Ukazao je na njihove različitosti, među ostalim i s obzirom na njihov odnos prema državama, od Francuske gdje je on tradicionalno označen sekularnošću, do engleskog gdje je kraljica poglavarica Crkve. Kazao je da Crkve mogu dati svoj doprinos jedinstvu Europe ako djeluju zajedno. Premda strukturalno rade različito, CEC, COMECE i CCEE nastupaju zajedno pred europskim institucijama i djeluju u prilog europskog jedinstva. Pohvalio je u tom smislu plodnu povezanost s kardinalom Jean-Claudom Hollerichem i Angelom Bagnascom, predsjednicima COMECE-a i CCEE-a.

Osvrnuo se na prve godine 21. stoljeća u Europi, kada je nakon pada Berlinskog zida zavladao određeni ekumenski optimizam, očitovan i u tada oblikovanoj Charti oecumenici. No, istaknuo je kako se situacija u Europi mijenja s obzirom na kršćansku prisutnost, napose zbog sve jačeg sekularizma koji i brojčano slabi crkvene zajednice te je opasnost da se ona počnu baviti same sobom. Predstavio je nekoliko projekata CEC-a koji će se ostvarivati u suradnji CCEE-a i COMECE-a, napose projekta pravednosti i gostoljubivosti povezana s pitanjem izbjeglica u Europi, a koje uskoro žele predstaviti i papi Franji.

U tom kontekstu predsjednik Krieger i referent Pavlovič istaknuli su važnost Hrvatske za europski ekumenizam, koja je s katoličkom većinom jače kršćanski označena od drugih europskih zemalja, ekumenski i dijaloški otvorena, pridonoseći tako oblikovanju kršćanske svijesti i izvan njezinih granica. Referent Pavlovič posebno je spomenuo važnost povezanosti koja postoji u Hrvatskoj između katolika i muslimana, kao modela za izgradnju odnosa kršćana i muslimana u Europi, što je od velike važnosti za njezinu budućnost.

Predsjednik Krieger na kraju je izrazio zahvalnost za vrlo zanimljiv razgovor tijekom kojega je dobio uvid u manje poznate sastavnice među kršćanskih i međureligijskih odnosa u Hrvatskoj i šire. Biskup Škvorčević u zahvalnoj riječi kazao je kako je taj susret važan za njegovanje odnosa HBK prema europskim ekumenskim institucijama, koje se odvijaju preko CCEE-a i COMECE-a, ali i izravnim putem i kako treba nastaviti započeti dijalog tom prigodom u Zagrebu.