Komisija »Iustitia et pax« Biskupske konferencije Jugoslavije na sjednici održanoj 22. siječnja 1991. godine u Zagrebu razmatrala je ugroženost mira u svijetu s posebnim osvrtom na Jugoslaviju.

Nema sumnje da je izbijanje rata u Perzijskom zaljevu teško pogodilo cijelo čovječanstvo. Polazeći od stanovišta pape Ivana Pavla II., koje je o tome posljednjih dana izrazio u više navrata, i od zabrinutosti naših biskupa, izrečene u Sarajevu 19. siječnja ove godine, Komisija podupire diplomatske napore pojedinih država i međunarodnih tijela, koja se trude oko prekida sukoba i oko pravednog rješenja njegovih uzroka mirnim putem.

Komisija osuđuje nasilje, povredu ljudskih, građanskih i narodnih prava, koja su se dogodila posljednjih dana u pribaltičkim zemljama, a usmjerena su protiv demokratski izabranih vlasti i rješavanja nastalih problema mirnim putem. Podupiremo zahtjeve tamošnje Crkve o prestanku sovjetske vojne intervencije, kako bi se stvorili uvjeti za život naroda u demokraciji i poštivanju prava svih građana.

Ovo utjecanje nasilju, nasuprot nadama u novi demokratski međunarodni sustav, zaprijetilo je već u razvoju demokratskih procesa u Jugoslaviji.

Prošlogodišnji slobodni izbori u pojedinim republikama Jugoslavije znače i ostvarenje zatomljenih ljudskih prava kao i put nacionalnog oslobođenja naroda. Sada se taj demokratski razvoj u nekim sredinama ugrožava unutarnjim pritiscima, prijetnjama i zastrašivanjem. Uporno se želi zadržati stari sustav, čak i uporabom Jugoslavenske narodne armije protiv legitimnih vlasti, izabranih na slobodnim demokratskim izborima, posebice u Hrvatskoj i Sloveniji. Čini se da je model takvih namjera nasilje koje se već dugo provodi na Kosovu.

Iz toga se vidi da u višenacionalnim zemljama, koje su bile pod komunističkom vlašću, još nije prestala opasnost ugroženosti, ne samo osobnih građanskih. nego i narodnih prava. Bez prava naroda, koja uključuju i pravo na osamostaljenje, nema niti ostvarenja ostalih prava. Čini nam se da podrška demokratskih snaga u svijetu, koja je usmjerena na ostvarenje individualnih građanskih prava, ne vodi uvijek dovoljno računa o narodnim pravima, te stoga ne vidi cjelovitost povijesnog procesa koji je na djelu u našim prostorima. Prijetnja ovim procesima može zakočiti razvoj demokratizacije u Europi, koji se je u prošloj godini s toliko nade počeo odvijati.

Komisija odlučno odbacuje sve metode sile i zastrašivanja, i svesrdno se zalaže za miran dogovor među narodima, kako u Sovjetskom Savezu tako i u Jugoslaviji.

U Zagrebu, 22. siječnja 1991.

mons. Srećko Badurina

predsjednik Komisije »Iustitia et pax« BKJ