Niz teških i razornih potresa koji je pogodio sjeverozapadnu i središnju Hrvatsku od ožujka 2020. i uzrokovao velika oštećenja, materijalnu štetu i ljudske žrtve poticaj je za molitvu i zahvalu što razornost potresa nije bila veća.

Iako potresi i dalje traju, u manjem intenzitetu i nisu više razorni, strah, nemir i nesigurnost prate mnoge građane već više od godine dana. Na tom tragu franjevci iz samostana na Sigetu u Novom Zagrebu, odlučili su potaknuti pobožnost sv. Emigdiju – zaštitniku od potresa.

Trodnevna priprava za proslavu spomendana sv. Emigdija u ponedjeljak 9. kolovoza, započet će u petak 6. kolovoza u crkvi Uzvišenja Svetog Križa na Sigetu. Pobožnosti prije mise započinjati će u 18 sati.

U petak će biti euharistijsko klanjanje, u subotu marijanska pobožnost, a u nedjelju pobožnost Gospi Trudnici. Svakoga dana prije mise molit će se zagovorna molitva sv. Emigdiju.

Na sam spomendan uz večernju Misu u 18:30 bit će blagoslovljena svečeva slika. Slika je djelo župljanina Župe Uzvišenja Svetog Križa akademskog slikara Ivana Rogine. Na njoj je prikazan svetac koji štiti župnu crkvu na Sigetu, a s lijeve i desne strane nalaze se slike nastradale zagrebačke katedrale, simbola hrvatskog katoličanstva i vjere, i franjevačke crkve sv. Franje na Kaptolu, simbola osam stoljeća neprekinute prisutnosti franjevaca u Zagrebu.

Proslava sv. Emigdija organizira se u suradnji sa Zakladom Vigilare, koja je za taj događaj darovala pet stotina medaljica s likom sv. Emigdija i knjižica za pobožnost devetnice sv. Emigdiju.

U crkvi će biti izložen i relikvijar sa svečevim moćima, koji je nošen u procesiji Zagrebačke nadbiskupije 20. ožujka 2021., povodom prve godišnjice potresa u Zagrebu, a koji će vjernicima crkve Uzvišenja Svetog Križa za pobožnost toga dana ustupiti Zaklada Vigilare.

Spomendan sv. Emigdija slavi se prema crkvenom kalendaru 5. kolovoza, kada se slavi i u gradu Ascoliju, dok se u Dubrovačkoj biskupiji slavi 9. kolovoza, kada se Dubrovčani prisjećaju razornog potresa od 6. travnja 1667., koji je tada cvatući grad visoke kulture pretvorio u ruševine, a sama Republika se od toga potresa nikada više nije digla do stare slave.

Ove godine će spomendan sv. Emigdija na Sigetu biti proslavljen 9. kolovoza, a ubuduće će to biti 5. kolovoza, na dan Domovinske zahvalnosti. „Iako na taj dan molimo za svoju Domovinu, koja tada 1995. oslobođena od velikog zla razarajuće velikosrpske agresije i okupacije, molimo da nas Gospodin po zagovoru svojih svetih očuva i od drugih zala koja donose žrtve i materijalna razaranja“, istaknuo je fra Danijel Patafta.

„Tko je sv. Emigdije i kako su franjevci povezani s njime? O ovom svecu iz ranokršćanskog razdoblja zna se vrlo malo i to iz jednog izvještaja o mučeništvima. Prema tom izvještaju bio je porijeklom iz Triera, a kada je postao kršćanin pred progonima je pobjegao u Milano, gdje ga je biskup sv. Materno zaredio za svećenika. Odatle je otišao u Rim gdje ga je papa posvetio za biskupa grada Ascolia. Ondje je umro 303. godine za Dioklecijanovih progona mučeničkom smrću. Sv. Emigdije bio je stoljećima čašćen u gradu Ascoliju, što svjedoči u jednom breveu iz 1462. papa Pio II. Kao zaštitnik od potresa počeo se štovati nakon što je 1703. središnju Italiju pogodio razorni potres, a grad Ascoli ostao je posve neoštećen. Tada se proširilo štovanje ovog sveca izvan Ascolija, a u ikonografiji ga se počelo prikazivati kako rukom pridržava zid koji se ruši pod silom potresa. Očito je da je utjecanje vjernika sv. Emigdiju vrlo brzo prešlo granice njegovog Ascolija i same Italije, jer su se 1757. godine nakon strašnog potresa u Virovitici građani i njihovi franjevci zavjetovali podići kapelu sv. Emigdiju ako potresi prestanu. Potres je teško je oštetio tek sagrađenu franjevačku crkvu u Virovitici, jedan od najskladnijih bisera franjevačkog baroka u kontinentalnoj Hrvatskoj. Potresi su prestali 20. kolovoza 1757., a kapela sv. Emigdiju nadograđena je uz crkvu sv. Roka i posvećena 5. kolovoza 1759. godine. Kapelica je bila oštećena tijekom Drugog svjetskog rata, a danas je potpuno obnovljena i otvorena za molitvu. Čašćenje i zagovor sv. Emigdiju, zaštitniku od potresa, hrvatski franjevci sačuvali su kroz naredna stoljeća. Razorni potresi u Zagrebu i na Banovini u vrijeme izolacije usred pandemije koronavirusne bolesti dodatno su ugrozili živote i duševno zdravlje mnogih naših sugrađana. Stoga je ovaj poticaj na pobožnost i molitvu ovom svecu poziv da obnovimo našu vjeru, zahvalimo što je našu župu sačuvao od razaranja u potresu i preporučimo mu se za ubuduće, ali i da molimo za naše sugrađane koji su u nedavnim potresima izgubili jako puno. Ovdje se mi zagrebački franjevci solidariziramo sa svima onima kojima su potresi ugrozili živote, stambene uvijete i samu egzistenciju, jer je u tim potresima razoreni su naš samostan i crkva na Kaptolu, a samostani i crkve na Banovini, u Samoboru, Cerniku, Slavonskom Brodu i Klanjcu pretrpjeli velika oštećenja. Kako smo osam stoljeća neprekinuto živjeli i dijelili sudbinu i patnju našega naroda, poticali na molitvu i pobožnost, bili učitelji, preporoditelji i čuvari identiteta hrvatskog naroda, tako se i sada u ovim teškim trenucima želimo sa svima koji su žrtve potresa ujediniti u molitvi kako smo to stoljećima činili“, poručio je o. Patafta.