Duff je bio irski laik rođen 7. lipnja 1889. u Dublinu kao najstariji od sedmero djece, a “Marijinu legiju” osnovao je kad su mu bile 32 godine.
Inače, on je 1913. stupio je u Društvo sv. Vinka Paulskog, prihvativši duh ove zajednice. Kao njezin član sve je više zavolio siromahe i bespravne ljude i u svakom je od njih gledao i susretao Krista Gospodina.

U 27. godini života objavio je knjižicu «Možemo li biti sveci?». U njoj tumači svoje najdublje uvjerenje da smo svi, bez razlike, pozvani živjeti sveto jer nam katolička vjera pruža sva potrebna sredstva da postignemo svetost. Godine 1917. otkrio je raspravu sv. Ljudevita Marije Montfortskog o savršenom predanju Isusu po Mariji, djelo koje je potpuno izmijenilo njegov život.

7. rujna 1921. Frank Duff osniva “Marijinu legiju” koja ima dvostruki cilj: duhovnu izgradnju svojih članova i širenje Božjeg Kraljevstva po Mariji. Papa Pavao VI. pozvao je 1965. godine Franka Duffa na II. Vatikanski koncil kao laičkog promatrača da odlikuje, potvrdi i počasti njegovo izvanredno djelovanje u laičkom apostolatu.

Frank Duff umro je 7. studenoga 1980. godine u Dublinu. U toj prilici kardinal Dublina rekao sljedeće: “Nije čekao da se dogode čudesa, već je pošao i sam ih je stvarao. U ovom slabunjavom čovjeku živio je neslomivi duh pobožnosti i molitve. Po Marijinu zagovoru, doprinos ovog skromnog Dublinca u povijesti Crkve možda je najveći u ovom stoljeću.” Pokopan je uz velike počasti na groblju u Glasnevinu.
U srpnju 1996. godine nadbiskup dr. Desmond Connell pokrenuo je proces za proglašenje Franka Duffa blaženim.

“Marijina legija” danas ima više od 12 milijuna članova u 2000 biskupija. Pokret su isključivo osnovali i širili laici pod crkvenim vodstvom. Kroz legiju se ostvaruje laički apostolat. Danas je to u Crkvi prihvatljivo, ali godine 1921. kad je legija osnovana, bile su mnogo teže prilike. Nerazumijevanja za takav pothvat bilo je mnogo i u samoj Crkvi. Od osnivanja je oko 4.000 članova legije poginulo za svoju vjeru, a preko 20.000 ih je završilo u zatvorima.

U Hrvatskoj “Marijina legija” djeluje od 1960. godine. U bivšem političkom sustavu zajednica je morala djelovati u skrovitosti. Nakon demokratskih promjena, zajednica djeluje javno i otvoreno, organizirajući se u Crkvi i društvu. U Hrvatskoj je danas više od 130 aktivnih i više od 430 molitvenih članova. Legija djeluje prema svom Priručniku, koji je prilagodljiv svim kulturama i narodima. Sam papa Ivan Pavao II. je istaknuo kako je duh i cilj Marijine legije u potpunosti u skladu s današnjim namjerama Crkve.

Radni članovi legije sudjeluju na radnim sastancima. Obavljaju najmanje dva sata tjedno apostolski rad i dnevno mole “Magnificat”. Imaju godišnje duhovne vježbe. Postoje i molitveni članovi, koji svojim molitvama potpomažu apostolat radnih članova. U tom se ujedinila molitva i apostolat, što daje zalog uspješnog djelovanja. Prema Priručniku, “cilj je “Marijine legije” da posvećenjem svojih članova u molitvi i radu, pod vodstvom svećenika, sudjeluje u velikom djelu Marije i Crkve: da satru glavu zmiji i prošire Kristovo kraljevstvo”.

“Marijina legija” je pokretač akcija u Božjem narodu. Na taj se način laici uključuju u otkupiteljsku misiju Crkve, koja ima sve veće područje djelovanja. Sam rad temelji se na jedinstvu s Marijom – što sam pokret uvelike ističe i promiče. Rad legije prožet je odanošću Mariji, koja je njihova zagovornica, pomoćnica i posrednica.

Poslušni Kristovu nalogu – nositi Radosnu vijest svakom stvoru, legionari nastoje govoriti ljudima o Bogu i Kristu, našem Otkupitelju. Legionari to čine u uskoj povezanosti s Marijom, koja je po Duhu Svetom začela Spasitelja. Kao Majka Kristova postala je pod križem Majkom Kristove braće tj. Majkom Crkve. Kao i Marija, legionari žele u bližnjima prepoznati Krista i služiti mu. Time ispunjavaju svoju legijsku dužnost protumačenu u legijskom Priručniku, koji ih uvodi u marijansku duhovnost i daje praktične upute za apostolat.

Svoj naziv “Marijina legija” je preuzela od rimske legije, oružane postrojbe rimske vojske. No, oružje “Marijine legije” su molitva, žrtva i apostolski rad. Osnovna jedinica “Marijine legije” je prezidij – župna skupina vjernika koji pod vodstvom nadležnog župnika stoji Crkvi na raspolaganju. Nekoliko prezidija obuhvaćaju se na dekanatsku ili državnu razinu. Vrhovno je vodstvo legijski Koncilij u Dublinu.

Na tjednom susretu se nakon zaziva Duha Svetoga moli krunica, a zatim slijedi kratko duhovno čitanje iz Priručnika. Potom se daju izvješća o radu. Slijedi “Catena legionis”, zatim nagovor svećenika ili predsjednika. Prije završne molitve dobiva svaki član (po dva zajedno) radni zadatak za nadolazeći tjedan. Za mlade ispod 18 godina postoje posebne skupine i posebna radna zaduženja.

Vjernici koji žele podupirati rad “Marijine legije” molitvom mogu joj pristupiti kao molitveni članovi. Oni ne dolaze na susrete i ne dobivaju radna zaduženja, ali mole legijske molitve i krunicu Majke Božje. Za izgradnju i djelovanje “Marijine legije”, molitveni članovi su podjednako važni kao i aktivni članovi.

“Marijina legija” stoji Crkvi na raspolaganju za svaki dušobriznički ili socijalni rad (osim davanja materijalne pomoći, skupljanja novca i političkog djelovanja).

To se u praksi odvija na sljedeće načine:

– kućni posjeti novim župljanima, mladim bračnim parovima, roditeljima, mladim katolicima, bolesnim, starim i osamljenim osobama;
– posjeti u bolnicama, dječjim domovima i domovima umirovljenika, zatvorima;
– poduka obraćenicima, neokatekumenima i prvopričesnicima;
– priprava bolesnika na primanje sv. sakramenata i dolazak svećenika;
– vođenje dječjih skupina;
– briga za strance, prognanike, izbjeglice;
– pozivi od praga do praga na župne priredbe, Sv. Misu, misije;
– širenje katoličkog tiska i letaka;
– apostolat među osobama na rubu društva: ovisnicima alkohola i droge, prostitucije, beskućnicima;
– pomoć u župnom uredu, župnoj knjižnici.

“Marijina legija” danas djeluje i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, objavila je Katolička tiskovna agencija.