20 godina diplomatskih odnosa Svete Stolice i SAD-a

Vatikan, (IKA) – “Uspostavljanje diplomatskih između Sjedinjenih Američkih Država i Svete Stolice stiglo je relativno kasno, uglavnom zbog antikatoličkih predrasuda koje su bile prilično ukorijenjene u američkoj povijesti. Rastuća uloga katolika u američkom društvu, novosti II. vatikanskog koncila, mandat predsjednika Kennedyja, posjet pape Montinija SAD-u događaji su koji su umanjili taj otpor, ali ga nisu konačno i slomili. Ipak je bila odlučujuća povijesna uloga i učinkovitost Ivana Pavla II., kad je predsjednik Reagan shvatio kako SAD ne mogu ostati bez izravnih odnosa s jednom takvom povijesnom osobom”, rekao je to za talijanski dnevnik “Corriere della Sera” kardinal Pio Laghi, prvi apostolski nuncij u Washigtonu, u danima kada se upravo navršava 20 godina od uspostave diplomatskih odnosa Svete Stolica i SAD-a u siječnju 1984.
Prisjećajući se diplomatskih aktivnosti od prije dva desetljeća, kardinal Laghi napomenuo je kako je Sveta Stolica dugo iščekivala taj korak, a inicijativa je, u godini drugoga Papina posjeta Poljskoj 1983., krenula od tadašnjega američkog predsjednika Ronalda Reagana. “Već 1980. kada sam bio imenovan apostolskim izaslanikom u SAD-u (tada bez diplomatskih ovlasti), Reagan mi je brzojavom zaželio dobrodošlicu u Washington, osjećajući važnost Papina autoriteta koji će doći do izražaja u zbivanjima u Poljskoj 1981.”, rekao je kardinal.
Odgovarajući na pitanje o “legendi” koja govori o čvrstom paktu Ivana Pavla II. i predsjednika Reagana u borbi protiv carstva zla – komunizma, kardinal je istaknuo kako ona ne odgovara istini, jer se pogrešno zaključivalo kako je tu bilo riječi o “nekakvom tajnom dogovoru u koji su bili uključeni posebni emisari. No, radilo se o normalnoj međusobnoj komunikaciji koja se odvijala, ako se tako može reći, na danjem svijetlu. Diplomatski su odnosi dopuštali Bijeloj kući da ima izravnu vezu s političkim razmišljanjima Svete Stolice. Veleposlanici imaju redovite susrete s predstavnicima Državnog tajništva”, rekao je kardinal.
Ocjenjujući razdoblje dvadesetogodišnje diplomatske suradnje nekadašnji apostolski nuncij u Washingtonu je rekao: “Odnosi su bili intenzivni i, jasno, korisni, premda nije manjkalo ni teškoća. Ovdje se izmijenilo šest veleposlanika, svi su bili katolici, a u Washington su dosad poslana tri nuncija. Bilo je velikih neslaganja glede ratova u Zaljevu, na Kosovu i u Iraku. No, bez diplomatskih odnosa sve bi bilo još teže. Ali, ne treba zaboraviti pitanja kod kojih se dobro surađivalo, od Poljske do Istočnog Timora”.
Kardinal Laghi na kraju se osvrnuo i na najnovija zbivanja, tj. rat u Iraku, u kontekstu vatikansko-američkih odnosa. “Moj je zadatak bio izložiti predsjedniku Bushu neslaganje Svete Stolice, jer je vladalo uvjerenje da još nisu iskorištene sve mogućnosti za mirno rješenje, a postojala je i bojazan da se ugroze odnosi s islamskim svijetom. Ljubazno sam primljen, moji su argumenti saslušani, ali nisu prihvaćeni. U skladu s tadašnjim stavom, držimo da je neophodno poratno razdoblje u Iraku ponovno vratiti u okvir prava i djelovanja međunarodnih ustanova”, zaključio je kardinal.