250. obljetnica rođenja biskupa Vrhovca

Zagreb, (IKA) – U povodu 250. obljetnice rođenja zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrahovca otkrivena je 23. studenoga spomen-ploča u zagrebačkom parku Maksimiru, podno Vidikovca. Biskup Vrhovac je na 400 hektara biskupskog zemljišta dao planski urediti taj poznati zagrebački park, godine 1794. park je svečano otvoren, a nakon biskupove smrti nosi po njemu ime. Spomen-ploču, čije su postavljanje organizirali Društvo Karlovčana i prijatelja Karlovca u Zagrebu, uz supokroviteljstvo poglavarstava Zagreba i Karlovca, otkrili su pročelnica Ureda za zaštitu spomenika kulture i prirode pri Poglavarstvu grada Zagreba Doris Kažimir, dogradonačelnik Karlovca Martin Šimunić te zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić. Na svečanosti je, među ostalima, bio i zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić.
Idejni projekt spomen-ploče rad je Vanje i Miljenka Cvjetka, hortikulturu je projektirala Jadranka Janjić, dok su uređenje hortikulture izvele Hrvatske šume. Kiparsku pripremu obavio je Stipe Divković, ploču je u bronci odlila ljevaonica “Ujević”, kamen je obradilo klesarstvo “Nestić”.
U povodu obljetnice održana je u petak 22. studenoga i spomen večer u sklopu tribine “Književni petak” u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici. Obilježavanje 250. obljetnice rođenja Maksimilijana Vrhovca, rodom iz Karlovca, biskupa zagrebačkog, političara, kulturnog mecene i preteče hrvatskih preporoditelja, te utemeljitelja zagrebačkog parka Maksimir, priredilo je Društvo Karlovčana i prijatelja Karlovca u Zagrebu. Na tribini o Vrhovcu kao crkvenom velikodostojaniku i političaru govorila je povjesničarka dr. Agneza Szabo, a o Vrhovcu kao utemeljitelju parka Maksimir prof. Sonja Jurković.
Biskup Maksimilijan Vrhovac bio je jedan od istaknutijih hrvatskih prosvjetiteljstva, školovao se na europskim sveučilištima, a godine 1786. imenovan je za zagrebačkog biskupa te je tu dužnost obavljao sve do smrti, punih 40 godina. Dr. Szabo podsjetila je kako se Vrhovac borio protiv mađarizacije te je nastojao hrvatski jezik “osposobiti” za administrativnu službu. Godine 1794. u Vlaškoj ulici u Zagrebu, u vlastitoj kući osnovao je i tiskaru. Godine 1813. pozvao je pak hrvatski puk na prikupljanje narodnih riječi, poslovica, pjesama i rukopisa čime je udario temelje Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Kao mecena Vrhovac je pomagao i izgradnju prve javne bolnice u Zagrebu.