Budi dio naše mreže
Izbornik

272. zavjetno hodočašće grada Zagreba u Mariju Bistricu

Zagreb

Zbog opće krize komunikacijskog procesa u hrvatskom društvu i proširene tendencije da se apsolutizira sadašnji trenutak gubi se osjećaj za cjelinu i za povijesnost, sve širi kulturno-religiozni pluralizam dovodi u krizu jedinstvenost spasenja po Kristu, rascjep između Evanđelja i kulture otežava prakticiranje kršćanskog života pa dominantni kriteriji rasuđivanja i izbora danas nisu u skladu s Evanđeljem, a ponekad niti u skladu s ljudskim razumom, upozorio je nadbiskup Bozanić

Zagreb, (IKA) – Središnje slavlje 272. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba i hodočašća mladih Zagrebačke nadbiskupije u Mariju Bistricu pod geslom “Evo ti majke!” i u znaku krunice bila je svečana koncelebrirana euharistija koju je 14. rujna na prostoru crkve na otvorenom bl. Alojzije Stepinac pred oko 10.000 vjernika predvodio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić zajedno s pomoćnim biskupima Vladom Košićem i Josipom Mrzljakom, upraviteljem svetišta mons. Lovrom Cindorijem i brojnim svećenicima Zagrebačke nadbisupije.

U propovijedi je nadbiskup Bozanić istaknuo kako se nalazimo u Godini krunice koju je Ivan Pavao II. proglasio u listopada protekle godine, na početku 25. obljetnice svoje papinske službe. Zagrebački je nadbiskup na početku nove pastoralne godine i sinodski hod naše zagrebačke Crkve povjerio molitvi krunice i pozvao vjernike da se moli krunica “u našim obiteljima i za naše obitelji”, da se moli za mir u našoj Domovini, da hrvatsko društvo postane bolje, pravednije i primjerenije Božjem naumu; da se moli za mir u svijetu, te za papu Ivana Pavla II. “koji nam je po povratku s trećega pohod Hrvatskoj obećao da će Hrvatska uvijek imati povlašteno mjesto u njegovoj ljubavi i molitvi”.

Jedinstvena i veličanstvena ispovijest vjere najdublji je smisao nadbiskupijskoga sinodskog hoda Crkve Božje zagrebačke, kazao je nadbiskup i podsjetio kako je u rujnu protekle godine s hodočašćem grada Zagreba i hodočašćem mladih u Mariju Bistricu započelo pripremno razdoblje Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Zatim je prikazao dosad učinjeno u pripravi za Sinodu: u korizmi je objavljeno pastirsko pismo “Hodimo u novosti života”, geslom pripremnoga razdoblja Sinode; objavljena je posebna liturgijska građa o otajstvu Crkve; u tijeku je nadbiskupijsko savjetovanje koje prikuplja prijedloge, poticaje, pitanja i teme kojima će se baviti Sinoda, a u koji su uključeni svi članovi zagrebačke Crkve te su ustrojeni Pripremno povjerenstvo s Poslovnim odborom i Tajništvo za pripremu Sinode.
Nadbiskup je najavio kako bi se do kraja ove građanske godine trebalo zaključiti nadbiskupijsko savjetovanje kako bi se započela obrada prijedloga i uobličavanje u radnu građu o kojoj će se raspravljati u različitim skupinama i na temelju rezultata tih rasprava načiniti konačna građa za samu Sinodu, koja će na više zasjedanja, uz sudjelovanje predstavnika svih vjernika nadbiskupije raspravljati o životu naše nadbiskupijske Crkve te donijeti prijedloge i smjernice za novo razdoblje i nove izazove u kojima živimo i djelujemo kao Crkva.
U nastavku propovijedi nadbiskup je istaknuo kako je Crkva, koja postoji da bi evangelizirala, kršćanska zajednica koja živi i koja se izgrađuje u svojoj povijesnoj zbilji. Mjesna Crkva, Zagrebačka nadbiskupija, prepoznatljiva je u župskoj zajednici. Aktualne povijesne okolnosti traže od župe da bude zajednica koja će sve svjesnije, odgovornije i odlučnije preuzeti misijsko poslanje, što znači odbaciti svaku župnu zatvorenost, kako bi živjela i djelovala u zajedništvu s drugim župskim zajednicama, uključena u dekanat, sudjelujući u životu nadbiskupije, zauzeta u vrednovanju darova i karizmi pojedinaca, različitih udruga, skupina i pokreta, naviještajući Evanđelje svima, poručio je nadbiskup.

Osnovno pitanje sinodskoga pastoralnog hoda je kakva je danas misionarska zauzetost Crkve u Zagrebu i kako je učiniti što blistavijom i privlačnijom, što vjerodostojnijom i upečatljivijom, kazao je nadbiskup Bozanić i istaknuo kako se ne smijemo “zavaravati i ne vidjeti današnju stvarnost u kojoj je život vjere i njezino prenošenje u opasnosti. Vjera je izložena napadima i nagrižena poznatim pojavama sekularizacije, vjerske ravnodušnosti i novoga poganstva”. Upozorio je da su tradicionalni načini prenošenja vjere odgojem u obiteljima, školama, a katkad i kršćanskim zajednicama sve krhkiji, a katkada i potpuno izostaju, te je biti kršćaninom danas, teška i zahtjevna zadaća.

“Zbog opće krize komunikacijskog procesa u hrvatskom društvu i proširene tendencije da se apsolutizira sadašnji trenutak gubi se osjećaj za cjelinu i za povijesnost. Nadalje, sve širi kulturno-religiozni pluralizam dovodi u krizu jedinstvenost spasenja po Kristu, na neki način vodeći do poistovjećivanja svih vjera, do vizije čovjeka koji prihvaća samo prirodne i materijalne vrijednosti, umanjujući pri tom ili čak niječući duhovne i nadnaravne vrednote. Rascjep između Evanđelja i kulture koji je sve naglašeniji u današnjem društvenom životu otežava prakticiranje kršćanskog života. Upravo zbog toga dominantni kriteriji rasuđivanja i izbora danas nisu u skladu s Evanđeljem, a ponekad niti u skladu s ljudskim razumom”, istaknuo je nadbiskup Bozanić.

Konkretna obnova gorljivosti i misijskog nastojanja naše Crkve treba započeti od postojećeg vjerskog života u našim župskim zajednicama i crkvenim stvarnostima. “Biti kršćanin i živjeti kršćanski u današnjem društvu zaista je danas zahtjevan izazov, nadasve zbog proširenog stava nekog razdvajanja ili/i kontradikcije između vjere ispovijedane, slavljene i življene u crkvenoj zajednici i vjere u svakodnevnom životu: u obitelji, na poslu, u školi, u slobodnom vremenu, u odmoru; u gospodarskim, društvenim i političkim odnosima. U opasnosti smo zatvaranja u vlastitu privatnost i priklanjanja nekoj neutjelovljenoj duhovnosti ili pak gubljenja svoga kršćanskog identiteta u svakidašnjem životu”, upozorio je nadbiskup.

“Vjera, pak, zahtijeva poniznu i odvažnu dosljednost, poziva da potpuno uronimo i sudjelujemo u kulturnim, ekonomskim, društvenim i političkim događanjima društva. Nije nam dopušteno pobjeći od svijeta! Vjera nas, poziva na budno motrenje kako bismo uvijek djelovali u cilju kraljevstva Božjega. Samo tako kršćani mogu biti duša svijeta”, poručio je zagrebački nadbiskup.
Upozorio je kako osobito od Kristovih vjernika laika vjera zahtijeva zalaganje za napredak “humane kvalitete” društva, te smo se dužni zauzimati za nepovredivost dostojanstva i prava svake ljudske osobe, dužni smo promicati pravo na život svakoga čovjeka od začeća do naravne smrti, te raditi na općem dobru”. U tom će se smislu moći prihvatiti najveći izazov suvremenog društva: evangelizaciju kulture, današnje dominirajuće kulture. Nadbiskup je istaknuo kako su svi i svatko osobno pozvani i poslani biti aktivnim i odgovornim subjektima evangelizacije i prenošenja vjere, i vjernici laici, redovnici i redovnice, obitelji, pastoralni djelatnici, vjeroučitelji, katehete, svećenici. Nadbiskupijski sinodski hod nadasve ističe odgovornost pojedinca. U obnavljanju i pomlađivanju lica Crkve svatko ima vlastiti, nezamjenjiv, nenadoknadiv zadatak, a osobito mladi, poručio je nadbiskup i dodao kako danas posebno molimo za mlade, kao i za svu djecu koji ovih dana započinju novu školsku, vjeronaučnu i akademsku godinu
Na kraju propovijedi nadbiskup je sve povjerio nebeskom zagovoru Presvete Bogorodice i nebeskih blaženika Alojzija Stepinca, Marije Propetoga Isusa Petković i Ivana Merza. Osobito je izrazio zahvalnost svećenicima i redovnicima na čelu s biskupskim vikarom za pastoral grada Zagreba preč. Mijom Gorskim i mladima na čelu s povjerenikom vlč. Božidarom Tenšekom na tako uspješnoj organizaciji hodočašća.

Zavjetno hodočašće grada Zagreba u bistričko svetište započelo je 13. rujna, kada su hodočasnici pješaci unatoč kišnom vremenu krenuli iz zagrebačke katedrale preko Sljemena, predvođeni biskupom Košićem, a druga skupina s biskupom Mrzljakom iz Čučerja te u bistričkom svetištu sudjelovali u služba svjetla i ophodu. U jutarnjim satima 14. rujna nakon pobožnosti križnoga puta bila je prigoda za ispovijed, a nakon toga je krenuo zavjetni ophod do crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca.