3. sjednica Pastoralnog vijeća Riječke nadbiskupije

Nakon uvodne molitve i pozdravnih govora mons. Uzinića i tajnika Marka Medveda, vikar za pastoral Mario Gerić predstavio je Nadbiskupijski pastoralni plan i program za novu pastoralnu godinu 2022./2023. i ujedno Nadbiskupijsku sintezu sinodalnog hoda na kojoj se novi pastoralni plan i program temelji.

Istaknuo je da osim što je riječ o odgovoru na poziv opće Crkve, u smislu doprinosa za održavanje Biskupske sinode u Rimu, u listopadu 2023., za našu mjesnu Crkvu on predstavlja vrlo važan dokument jer donosi konkretne rezultate sinodalnih savjetovanja s Božjim narodom. Uz doprinos koji će dati Sinodi biskupa, Riječkoj nadbiskupiji on je baza za novi pastoralni plan i program i vrijeme u kojemu se nalazimo može se nazvati i predpripremnim za moguću biskupijsku sinodu. U proteklom vremenu sinodalnog hoda mnogi su imali predrasude o sinodi, a one se još uvijek moraju nadvladavati. Sinoda nije paralelna struktura u zajednici Crkve već predstavlja upravo napore da u zajedništvu Crkve razmatramo Božju Riječ i osluškujemo glas i nadahnuća Duha Svetoga kako bismo zajedno mogli razlučivati o aktualnim situacijama u zajednici i kako bi odgovor na te situacije bio upravo glas Duha Svetog koji progovara po nama, rekao je vlč. Gerić.

U konstruktivnoj raspravi koja je uslijedila govorilo se o mogućoj biskupijskoj sinodi, a koja bi se odvijala isključivo kao rezultat potrebe izražene u daljnjim razlučivanjima tijekom savjetovanja s vjernicima zajednica nadbiskupije koja predviđa novi pastoralni plan i program. U tom smislu, nadbiskup Uzinić je kazao da je cilj sinode pokazati zajedništvo, ali i potaknuti sve na sudjelovanje u životu mjesne Crve. Ona je prilika da svatko tko je uključen zna da ima mjesto i poslanje u Crkvi.

Neki od sudionika su istaknuli kako ne postoji druga alternativa osim sinodalne Crkve. Ako smo putujuća Crkva, tada zajedno putujemo i zbog toga je potrebno u župama primijeniti metodologiju sinodalnosti kao načina života kršćanske zajednice, rečeno je na sjednici.

Jedna od važnih točaka bila je i formacija laičkih službi lektora, akolita i kateheta u župnim zajednicama. Riječ je o stabilnim i trajnim službama koje su rezultat odaziva vjernika laika na poziv koji osjeća u sebi, a Crkva vođena pastirima treba taj poziv prepoznati u toj osobi i uputiti ga/ju na formaciju. Ta formacija ne znači samo poučiti nekoga određenim vještinama i znanjima, nego doista formirati osobu da bude nositelj službe u župnoj zajednici, rečeno je na sjednici.  S obzirom da je riječ o pozivu koji podrazumijeva volontiranje, mons. Uzinić je poručio je to prilika pojedincima za prepoznavanje načina kako se mogu darovati svojoj župnoj zajednici. Volontiranje je nešto što donosi pozitivnu promjenu u čovjeku i kao pozitivne primjere naveo i pohvalio volonterski projekt „72 sata bez kompromisa“ u koji je uključena Riječka nadbiskupija, a nosioci projekta su mladi koji će se od 13. do 16. listopada dati kroz 15 radnih, ekoloških i socijalnih akcija. Detaljnije o projektu govorio je Matej Pedišić iz Ureda za mlade koji je ujedno predstavio i djelovanje Hrvatskog katoličkog liječničkog društva.

Osluškujući potrebe aktualnog trenutka, najavljeno je osnivanje novih povjerenstava poput onoga za skrb o stvorenom (Povjerenstvo za cjeloviti razvoj Laudato Si). Na koncu rasprava i intervenata vijećnika jednoglasno je usvojen nadbiskupijski Pastoralni plan i program za 2022./2023. U njemu je, između ostaloga, navedeno da će nova pastoralna godina biti posvećena osobnom i zajedničkom razlučivanju i aktualizaciji poticaja koje nudi Nadbiskupijska sinteza sinodalnih savjetovanja u Riječkoj nadbiskupiji. Nastavlja se s pripremnim aktivnostima za proslavu 100. obljetnice od uspostave  Riječke biskupije, kao i pastoralno razlučivanje događaja iz 1923. godine, u smislu odvajanja triju gradskih župa od tada jedine gradske župe Uznesenja BDM. Ti povijesni događaji poticaj su za ozbiljno promišljanje o pastoralu grada danas. Zasebno su predstavljeni elementi pastoralnog plana i programa po razinama i područjima, odnosno na nadbiskupijskoj, dekanatskoj i razini župa i drugih crkvenih zajednica.

Sjednica, u kojoj su svi aktivno sudjelovali s konstruktivnim kritikama i prijedlozima, zaključena je zajedničkim objedom.