Obnovu je predvodio mjesni biskup Petar Palić, a sudjelovali su generalni vikar dr. don Nikola Menalo, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš te dijecezanski i redovnički svećenici.

Nakon molitve uslijedio je nagovor biskupa Palića s temom „Svećenik – graditelj misionarske i sinodalne Crkve“. Biskup se osvrnuo na riječi pape Franje koje je iznio u apostolskoj pobudnici Evangelii Gaudium – Radost Evanđelja: „Svjestan sam toga da dokumenti ne pobuđuju jednako zanimanje kao nekoć i da brzo padnu u zaborav. Usprkos tome, hoću istaknuti da ono što ovdje želim izraziti ima programatsko značenje i važne posljedice. Nadam se da će sve zajednice uložiti potrebna sredstva da napreduju na putu pastoralne i misijske preobrazbe, koja ne može ostaviti stvari takve kakve jesu. ‘Puka administracija’ danas više nije dovoljna. Trudimo se zavesti u svim krajevima svijeta ‘trajno stanje misija’“ (EG 25).

Biskup je istaknuo da je ta pobudnica zapravo „Magna Carta“ cijelog njegova djelovanja, ali i smjera koji je on dao Crkvi. Ako se postavlja pitanje odnosi li se pojam „trajno stanje misija“ na nas u Europi, biskup je rekao da se, gledano statistički s obzirom na broj kršćana u Europi, ali i na vjersku praksu, „ta tvrdnja pape Franje odnosi i nas, kako se čulo i na Biskupskoj sinodi o sinodalnosti“. Europa danas jest administrativno središte kršćanstva, ali po životu, po načinu kako se žive evanđeoske vrijednosti, po svemu ostalom to Europa prestaje biti. Riječi pape Franje u enciklici pokazuju kako on od samoga početka svoga pontifikata potiče Crkvu da shvati da je njegova želja da sav Božji narod, i zaređeni, i posvećeni službenici i svaki pojedini krštenik, hodaju skupa u zajedništvu, u sudjelovanju i poslanju, rekao je.

Govoreći o Sinodi biskup Palić protumačio je kako je drugo i završno zasjedanje XVI. redovite Opće skupštine Biskupske sinode ili Sinode o sinodalnosti pokazalo da je ključna riječ cijeloga sinodskog procesa obraćenje: ono srca, pastorala, struktura. Sve bi se to, zapravo, trebalo događati unutar obraćenja u Duhu, izraza koji se neprestano priziva kako bi se izgradio sinodalni stil u molitvi i dijeljenju poslanja.

Po mišljenju nekih teologa ova Sinoda najvažniji je crkveni događaj nakon Drugoga vatikanskog sabora. Budući da uključuje sav Božji narod, Papina želja postala je želja cijele Crkve koja bi trebala biti pretočena u pastoralni stil naših zajednica, rekao je.

Papa Franjo poslao je pismo župnicima koji su sudjelovali na međunarodnom susretu „Župnici za Sinodu“ ističući važnost župa i župnih zajednica, ali i važnost svećenika u promicanju i izgradnji sinodalne i misionarske Crkve. Župe su, polazeći od svojih struktura i organizacije svoga života, pozvane usredotočiti se prvenstveno u službi misionarskoga poslanja koje vjernici obnašaju u društvu, u obiteljskom i poslovnom životu, umjesto da se vode isključivo unutarnjim pitanjima ili organizacijskim brigama. Stoga je potrebno da župne zajednice sve više postaju mjesta iz kojih krštenici odlaze kao učenici i učenice misionari i u koja se vraćaju puni radosti kako bi svojim svjedočanstvom podijelili radost zbog svih djela koja Gospodin i danas čini među nama, pojasnio je biskup.

Drugi dio adventske obnove bilo je pokorničko bogoslužje s ispitom savjesti u kripti sv. Josipa u mostarskoj katedrali pri čemu su svećenici imali priliku pristupiti sakramentu pomirenja. Nakon pokorničkog bogoslužja uslijedilo je euharistijsko slavlje. U homiliji biskup Palić govorio je o slici gozbe o kojoj govori prorok Izaija (Iz 25, 6-10a). Osim pripremanja gozbe, postoje i druga djela koja Gospodin čini ili će učiniti za svoj narod: on raskida zastor, uništava smrt, otire suzu s lica i čini da bivamo radosni u njegovoj nazočnosti.

„Braćo, mi smo još na putu prema Božjem počivalištu i prema ovoj gozbi. Na tom putovanju dobro je nastaviti sanjati o gozbi, nadati se, čeznuti za njom. Osjetiti da taj božanski završetak već oblikuje našu stvarnost. Stoga smo pozvani na budnost i pripremiti svoja srca, kako bi bila spremna i dostojna za blagovanje ove zemaljske gozbe koja je zalog one vječne, nebeske gozbe na koju smo svi pozvani“, zaključio je biskup Palić.

Duhovna obnova završila je zajedništvom za bratskim stolom u katedralnoj dvorani.