Pozdravljajući okupljene, župnik Ivan Nikolić izrazio je zahvalnost na dolasku kardinala Simonija istaknuvši kako njegova prisutnost predstavlja velik blagoslov za ovu riječku Župu. Povezujući taj susret sa Svjetskim danom djedova, baka i starijih osoba naglasio je da je 98-godišnji kardinal najbolji dokaz kako starija životna dob nije vrijeme povlačenja, nego razdoblje u kojem se iskustvom i vjerom može snažno svjedočiti Evanđelje. Ujedno je podsjetio na važnost poštovanja i brige za starije osobe koje svojim životom ostavljaju neizbrisiv trag u Crkvi i društvu.

Njegov dolazak bio je poseban događaj za župnu zajednicu, kao i za brojne pripadnike albanske katoličke zajednice iz Primorsko-goranske i Istarske županije koji se redovito okupljaju na misnim slavljima koje predvodi njihov dušobrižnik Robert Jakaj.

Život kardinala Simonija neraskidivo je povezan s teškim stradanjima koja je Katolička Crkva proživjela u Albaniji tijekom komunističke diktature Envera Hoxhe. Rođen 1928. u katoličkoj obitelji, već je kao dječak stupio u franjevačku školu. Nakon što je režim ukinuo redovničke zajednice i zatvorio samostane nastavio je tajno studirati teologiju te je 7. travnja 1956. zaređen za svećenika.

Njegovo stradanje započelo je na Badnjak 1963. kada je uhićen pod optužbom da je služio misu za pokojnog američkog predsjednika Johna F. Kennedyja. Nakon teških mučenja osuđen je na smrtnu kaznu koja je potom preinačena u dugogodišnju robiju s prisilnim radom. Tijekom zatočeništva ostao je vjeran svojemu svećeničkom pozivu krijepeći druge zatvorenike molitvom i riječju ohrabrenja.

Nakon osamnaest godina zatvora pušten je na slobodu, ali je ostao pod stalnim nadzorom vlasti te je radio u kanalizacijskom sustavu grada Skadra. Ni tada nije prestao potajno služiti sakramente i pastoralno djelovati sve do sloma komunističkog režima 1990. godine.

Šira crkvena javnost upoznala je kardinala Simonija tijekom apostolskog pohoda pape Franje Albaniji 2014. kada je javno posvjedočio o desetljećima progona i ustrajnosti u vjeri. Njegovo svjedočanstvo dirnulo je Svetog Oca koji ga je nakon izlaganja zagrlio, vidljivo ganut njegovim riječima.

Dvije godine poslije, 19. studenoga 2016., papa Franjo uvrstio ga je u Kardinalski zbor ističući njegov život kao snažno svjedočanstvo vjernosti Kristu usred najtežih progona te ga nazvao „živućim mučenikom“ prepoznajući u njegovoj životnoj priči primjer postojane vjere koja nadilazi svaku patnju, objavio je Ured za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije.