Apel Panamazonske crkvene mreže za hitno sprečavanje tragedije
Sinoda o Amazoniji u Vatikanu (Vatican Media)
Panamazonska crkvena mreža (REPAM) uputila je apel zbog velikog udarnog vala koji ugrožava domorodačko stanovništvo Amazonije u obliku pandemije koja pogađa najranjivije, te zbog nekontroliranog povećanja nasilja na tom području, prenosi Vatican News.
Apel su potpisali predsjednik Panamazonske crkvene mreže kardinal Claudio Hummes, potpredsjednik kardinal Pedro Barreto Jimeno i izvršni tajnik Mauricio López. REPAM okuplja devet zemalja: Brazil, Venezuelu, Francusku Gvajanu, Britansku Gvajanu, Surinam, Kolumbiju, Ekvador, Peru i Boliviju.
Stanovnici nekoliko područja Amazonije tražili su od Crkve savez i potporu u onome što odluče i što namjeravaju graditi za svoju budućnost. Stoga Crkva nastoji da se čuju ti apeli i zahtjevi za pomoć. Panamazonska crkvena mreža posebno izvještava o različitim kritičnim situacijama panamazonskih krajeva. U Boliviji domorodački narodi optužuju Vladu za nedostatak koordinacije i savjetovanja u sprečavanju i borbi protiv pandemije koronavirusa. U Kolumbiji biskupi ističu da su domorodački narodi, poljoprivrednici i ljudi podrijetlom iz Afrike, najugroženije skupine, jer se već nalaze u stanju strukturalnog siromaštva, u uvjetima prehrambene nesigurnosti i neishranjenosti, bez pristupa zdravstvenom sustavu i pitkoj vodi.
Loša je situacija i u Venezueli gdje se stanovništvo osjeća ugroženo mogućom zarazom zbog nezakonite rudarske aktivnosti i prolaskom venezuelskih migranata koji se vraćaju. U Brazilu su 32 tužitelja saveznog javnog ministarstva izjavila da rizik od genocida domorodačkog stanovništva traži hitno djelovanje, a Nacionalni domorodački pokret istaknuo je da postoji jasna namjera Vlade spriječiti funkcioniranje Domorodačkoga zdravstvenog podsustava. Međutim, u Peruu postoji zabrinutost za domoroce koji su emigrirali u gradove u potrazi za poslom i posve su nezaštićeni. Stoga biskupi peruanske Amazonije potiču vlasti da podrže povratak u njihove zajednice u skladu s protokolima koje je uspostavilo Ministarstvo zdravstva.
No, postoje i drugi smrtonosni virusi za narode amazonske prašume. Riječ je o prosijavanju zlata i ilegalnom krčenju šuma na domorodačkom području koji se nastavljaju punom brzinom unatoč pandemiji koja je usporila gospodarski sektor i na kraju, ubojstva zbog sukoba u ruralnim područjima kojih je u Brazilu 84 posto. Biskupi posebno optužuju Gvajanu zbog zakona koji dopuštaju i uređuju iskorištavanje prirodnih bogatstava, omogućavajući preprodaju zemljišta i krčenje šuma, te agroindustriji omogućavaju bespravno zauzimanje zemlje.
Apel Panamazonske crkvene mreže odnosi se i na puknuće transekvadorskog naftovoda i naftovoda Crudos Pesado koji su prouzročili veliko i opasno izlijevanje nafte koje je pogodilo 97.000 ljudi koji žive na obalama rijeka Coca i Napo. Isto tako biskupi u brazilskoj Amazoniji upozoravaju na veliku humanitarnu tragediju zbog općeg pada struktura i govore o neprestanoj političkoj retorici savezne Vlade protiv zaštite okoliša i domorodačkog područja zaštićenih saveznim Ustavom.
Crkva je zbog svoje aktivnosti upozoravanja klevetana i napadana, kao što se nedavno dogodilo sa sramotnim i neutemeljenim optužbama, koje odbacujemo, Nacionalne domorodačke zaklade savezne brazilske Vlade (FUNAI), protiv Domorodačkog misionarskog vijeća (CIMI), tijela Brazilske biskupske konferencije. U svjetlu svega toga, na kraju apela Panamazonska crkvena mreža ponovo podsjeća na neke ključne dijelove postsinodske pobudnice o Amazoniji da bi snažno istaknula da je današnje vrijeme presudno, te da postoje dva puta: obnova odnosa nadahnutih cjelovitom ekologijom ili nametanje gospodarstva koje ubija, a time pokapa snove same Sinode o Amazoniji koja je tražila prestanak uništavanja majke zemlje.