Godina čitanja koju je proglasilo Ministarstvo kulture i medija realizacija je Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja (NSPČ), koju je Vlada usvojila još 2017. godine. Koordinatorica NSPČ Maja Zrnčić istaknula je da je Strategija potrebna zbog izrazitog pada interesa za knjigu i čitanje, prvenstveno zbog promijenjenog načina čitanja u digitalnom okruženju.

Maja Zrnčić, koordinatorica NSPČ

„Strategija treba pridonositi razvoju kulture čitanja i omogućiti što većem broju pripadnika društva da čita s razumijevanjem i zadovoljstvom. To će se učiniti izgradnjom i jačanjem institucionalnog okvira za podršku čitanju, osiguravanjem knjiga dostupnih svima i osmišljavanjem i provođenjem programa poticanja čitanja za sve grupe čitatelja”, rekla je Zrnčić.

Profesorica Marina Čubrić naglasila je da vještina čitanja nije ključna samo za hrvatski jezik, nego za sve tekstove i žanrove s kojima ćemo se tijekom života susresti.

„Vještina čitanja počinje vrlo rano, prije institucionalnog obrazovanja, ona kreće u obitelji. Nacionalna strategija trebala bi omogućiti svim članovima društva istu mogućnost”, rekla je Čubrić.

Marina Čubrić, prof.

Književnica Sanja Polak rekla je da je čitanje vještina koja utječe na cjelokupni razvoj djeteta. U tom slučaju Nacionalna strategija poticanja čitanja je dobrodošla i poželjna, smatra Polak, ali situacija na terenu i u praksi pokazuje da naše knjižnice nisu dobro opremljene, da se najbolje nagrađene hrvatske slikovnice otisnu u malom broju primjeraka te ih nema ni svaka knjižnica u Hrvatskoj, a kamoli svaki razred.

Na pitanje uključuje li NSPČ i opremanje narodnih i školskih knjižnica, odnosno dostupnost knjige većem broju korisnika, Zrnčić je odgovorila da je to predviđeno Akcijskim planom, ali da su knjižnice pod ingerencijom Ministarstva znanosti i obrazovanja dok Ministarstvo kulture i medija objavljuje različite natječaje na koje se knjižnice mogu javiti.

Književnica Sanja Polak

Književnica i učiteljica razredne nastave Sanja Polak smatra da djeca do četvrtog razreda osnovne škole dovoljno ne usavrše tehniku čitanja i razumijevanja teksta jer u nacionalnom kurikulu i čitankama nedostaje najmanje 400 kartica teksta koje bi djeca trebala pročitati.

„Država će učiniti što može, ali nama u Hrvatskoj su potrebni refleksivni učitelji koji će promišljati na koji način djetetu pružiti tekst i objasniti roditeljima važnost čitanja. Čitanje je civilizacijski prepoznato kao vrijednost, ali mi tu vrijednost ne živimo”, rekla je Polak.

Gošće Argumenata složile su se da nije istina da djeca ne čitaju, nego ne čitaju ono što bismo mi željeli. Profesorica Čubrić je istaknula da je jako važan emocionalni odnos od djeteta prema knjizi i da nastava mora ostavit i taj prostor u kojemu će učenik izraziti svoj stav i empatiju.”Čitajući knjige ulazimo u svijet nekog drugog čovjeka, a to nas osposobljava da razumijemo drugoga i to je zapravo početak demokracije”, zaključila je Čubrić.

Jednako kao što čitanje doprinosi razvoju društva, tako i društvo treba omogućiti usvajanje i razvijanje čitateljskih navika i oblikovanje kompetentnih čitatelja. U tom smislu Nacionalna strategija poticanja čitanja Vlade Republike Hrvatske promiče čitanje kao osobitu društvenu vrijednost.