U emisiji, uoči obnove posvete svijeta Božjem milosrđu, gostovali su koordinator Koordinacije štovatelja Božjega milosrđa o. Andrija Wośko, tajnica Koordinacije štovatelja Božjega milosrđa Jelena Vuković i voditeljica zajednice „Misionari Milosrdnog Isusa“ Nada Caren.

Dehonijanac Andrija Wośko je, citirajući sv. Ivana Pavla II., objasnio što znači posveta svijeta Božjem milosrđu i zašto je ona bitna. „Na svim kontinentima iz dubina ljudske patnje, uzdiže se vapaj za milosrđem. Potrebna je ljubav milosrdnog Boga u čijem se svijetu otkriva neizreciva vrijednost svakog ljudskog bića. Zato danas u ovom svetištu želim na svečani način posvetiti svijet Božjem milosrđu. Činim to sa žarkom željom da poruka milosrdne Božje ljubavi. Neka se ta poruka s ovog mjesta proširi na cijelu našu ljubljenu domovinu i na cijeli svijet. (Svetište Božjeg milosrđa u Krakovu, 17. kolovoza 2002.)“.

O tome je li Božje milosrđe posljednja prilika za spas čovječanstva i svakoga od nas, govorila je Nada Caren. „Sv. Faustina je to zapisala u svom Dnevniku: ‚Ne želim kažnjavati ranjeno čovječanstvo nego ga želim izliječiti privijajući ga na svoje milosrdno srce. U tome je sve rečeno. Bog je dao svoju ponudu za mir i za spasenje.‘“

Jelena Vuković je istaknula da ljudi često ne žele prihvatiti poruku o Božjem milosrđu jer je svima Bog svima dao slobodnu volju. „To je ključ i pretpostavljam na žalost slaba narav i naša slaba volja koju jednostavno ne želimo prepustiti Bogu. Dakle, ja se bojim da će uvijek biti tih ljudi koji će Gospodinu reći ono svoje slobodno ne. U svojoj generaciji postoje teška vremena jer ratovi nisu samo od danas. Kroz povijest su uvijek bila teška vremena. To je nešto što nas kao čovječanstvo uvijek prati, čovječanstvo neće pronaći mir dok se s pouzdanjem ne obrati mome milosrđu, ali eto, mi ćemo to kao pojedinci svakako činiti. Gospodin nam na taj način možda produljuje ovo vrijeme milosrđa.“

Također je podsjetila slušatelje što je Isus između ostaloga obećao štovateljima Božjeg milosrđa. „Gospodin obećava milost vječnog spasenja, veliki napredak na putu kršćanske savršenosti, milost sretne smrti i brojne druge milosti za koje će ga ljudi s pouzdanjem moliti. U Dnevniku sv. Faustine imamo mnogo primjera u kojima opisuje situacije kad moli uz umiruće osobe. Dakle, ‚za sve one duše koje šire štovanje Božjega milosrđa, duše koje šire slavu mojega milosrđa, štitit ću cijeli život kao majka svoje dojenče; a u času smrti neću im biti sudac, već milosrdni spasitelj.‘“

Obnova posvete svijeta Božjemu milosrđu bit će u subotu 22. listopada, u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici. Zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško predslavit će euharistiju u ime zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Na taj će se način proslaviti spomendan sv. Ivana Pavla II. koji je bio gorljivi apostol širenja pobožnosti Božjemu milosrđu. On je u Crkvu uveo i svetkovinu Božjeg milosrđa na Bijelu nedjelju.

Dehonijanci su pobožnost Božjem milosrđu donijeli u Hrvatsku, potaknuti papom Ivanom Pavlom II. „Kad gledam neko izvješće iz određene župe onda ne gledam oltar, nego najprije tražim sliku Milosrdnog Isusa. Ima li ta slika u toj župi, u toj crkvi, i raduje me kad je vidim“, istaknuo je o. Andrija. „Molitvom Božjemu milosrđu spriječili smo ljude da učine samoubojstva, pomirili mnoge parove, mnogi su dobili dijete. Toliko je plodova molitava. Ali širimo i sliku Milosrdnog Isusa kao što je to Gospodin tražio od sv. Faustine“, zaključio je.