Podrška države, obiteljske politike i ulaže li se dovoljno u demografiju, bila je tema o kojoj su razgovarali predsjednica udruge U ime obitelji Željka Markić, članica Upravnog odbora udruge Obitelji 3plus Đurđica Mostarčić te demograf dr. Stjepan Šterc.

Kako je pandemija i potres utjecao na demografiju, posebno na nedavno potresom pogođenom Sisačko-moslavačkom području, govorila je Markić koja je pritom istaknula kako je ova županija bila siromašna i prije potresa. „Potres na Banovini je ne samo nanio štete nego i razotkrio trajno prisutno siromaštvo. Dakle, to je najsiromašnija županija i najsiromašnija hrvatska biskupija i to je sve sada na neki način izašlo na vidjelo”. Dodala je i kako je u takvim situacijama zbrinjavanje obitelji s djecom puno teže od zbrinjavanja samo odraslih osoba. Tu puno pomaže Caritas Sisačke biskupije koji ulaže jako velike napore, te traži sve moguće praktične načine za pomoć, istaknula je Markić.

Demografska destrukcija nije vezana samo za potres, jer i prije potresa taj je prostor izgubio oko 25 posto ukupnog stanovništva, dodao je dr. Šterc. „Naša je procjena da će ove krize, uključujući virusnu krizu veće tragove ostaviti na rodnost nego na smrtnost”. Naime prema podacima u prvih 11 mjeseci prošle godine čini se da smrtnost neće biti najveća do sad, ali rodnost će biti najmanja i prirodni pad će biti najveći”, upozorio je dr. Šterc.

Ljudi koji se odluče ovdje imati djecu su ljudi koji ugrađuju u kapital ove države, rekla je Markić. „To znači da je par s više djece odvojio svoje vrijeme, svoje osobne resurse, svoj novac, svoju osobnu energiju da bi ‘podigao’ dva – tri ili jednog novog čovjeka koji će za dvadeset godina zarađivati mirovine i dohotke za druge ljude”, istaknula je Markić.

Potpuno je jasno da svaka vlast može reći da su im u društvu najvažnija djeca. „I na osnovu toga kreni dalje i pokaži da ti je to važno”, rekao je dr. Šterc. Obitelji s više djece osiguravaju mirovinski sustav, zdravstveni sustav, obrazovni sustav, poručio je. „Temelj su gospodarskog razvitka i stranih investicija i vlast to može mirne duše reći ali ne govori“, upozorio je demograf.

Mostarčić je rekla kako oni u udruzi žele da društvo bude svjesno što je obitelj i da je obitelj njegov nositelj. Prema obiteljima s djecom ne smije biti maćehinski odnos, nego se mora promijeniti cijeli koncept gledanja na obitelj. Kao primjer navela je dječji doplatak koji bi trebale dobivati sve obitelji, a ne samo one s nepovoljnom financijskom situacijom. „Dugo smo se borili i da porodiljne naknade ne padaju nakon što odete na porodiljni, jer ste vi u trenutku kad vam se povećavaju izdaci za novog člana obitelji kažnjeni zato što ste odlučili imati dijete”, upozorila je Mostarčić.

Kad su u pitanju konkretne mjere za zaštitu demografije, a ne samo ove tehničke, Šterc je rekao kako ovu problematiku treba staviti čak i iznad obiteljske socijalne politike: „Treba je staviti u temelj gospodarskog razvitka zemlje i staviti je na nacionalnu stratešku razinu”. Tada se uključuju i komplementarne mjere koje su vezane i za prostor. „Prema tome ne možeš živjeti na Banovini i imati isti porez kao na Tuškancu. Dakle, kad živiš tamo, moraš biti nagrađen, između ostalog, a posebno moraš biti nagrađen ako imaš u obitelji veći broj djece”, poručio je dr. Šterc.

Na kraju je Markić navela i neke pozitivne primjere u poticanju demografije. Kad su u pitanju države istaknula je Mađarsku koja ne samo da je napravila odlične mjere za prirodni prirast, nego žele biti prijateljska zemlja prema obitelji. Oni su od najviše do najniže razine napravili odnos prema obitelji i djeci kao najvećoj vrijednosti, kazala je Markić. Isto tako, i neki gradovi u Hrvatskoj su jako puno uložili u mlade obitelji kao što je otok Šolta ili otok Vis, istaknula je Markić.