Argumenti HKR-a o povratku Hrvata izvan Domovine i njihovih potomaka

Postoji li interes Hrvata za povratak? Što je potrebno znati prije konačnog povratka u Republiku Hrvatsku? Postoje li uspješni primjeri povratka? Što sa strancima u Hrvatskoj? O ovim pitanjima u emisiji „Argumenti” govorili su: Ivanka Kunštić, načelnica Sektora za integraciju i statusna pitanja Hrvata izvan RH, Maria Florencia Luchetti, povratnica i voditeljica projekta ”Od dolaska do ostanka” i vlč. Anđelko Katanec, povjerenik za pastoral migranata i turista. Emisiju je uredila i vodila Dalija Mock.

Načelnica Sektora za integraciju i statusna pitanja Hrvata izvan RH istaknula je kako se u posljednje tri godine bilježi povećanje interesa za programe i projekte koje Ured provodi, a posebno je među potomcima Hrvata Južne i Sjeverne Amerike prepoznat program učenja hrvatskoga jezika. „Najvažnije je pripremiti se za povratak. Kao glavni razlog useljenici ističu sigurnost koju u Hrvatskoj pronalaze kako za rad tako i za odgajanje obitelji”, rekla je Kunštić te istaknula da je od administrativnog dijela bitno znati postoje li međudržavni ugovori između Hrvatske i zemlje iz koje dolaze useljenici jer iz njih proizlaze brojna prava. Za povratak europskog iseljeništva postoje poticajni uvjeti i tu nema administrativnih prepreka, no doseljenicima iz prekomorskih država jezik može biti prepreka. Zato je potrebno proučiti praktične informacije koje su dostupne preko portala e-građani na hrvatskom i engleskom jeziku.

„Naš ured omogućava da se doseljenici izravno obrate, da dođu, da se informiraju. Događa se da doseljenici iz prekomorskih zemalja dolaskom u Hrvatsku započinju novi život. Nemaju osiguranu nekretninu i posao, a postupak priznavanja visokih kvalifikacija stečenih u matičnim zemljama od naših određenih komora može potrajati”, rekla je Kunštić.

Iskustvo povratka podijelila je Maria Florencia Luchetti, povratnica i voditeljica projekta „Od dolaska do ostanka”. Rođena je u Argentini, a Hrvatsku je posjetila s majkom, djedom i bakom koja potječe iz Dubrovnika. „Petodnevni posjet Hrvatskoj promijenio mi je život. Probudili su se osjećaji za zemlju mojih predaka. Nakon kratkog vremena počela sam učiti hrvatski jezik u Buenos Airesu, zatim sam učenje jezika nastavila u Zagrebu gdje sam upoznala dečka. Vratila sam se u Argentinu kako bih dovršila doktorat i zatim došla u Hrvatsku. U prvo vrijeme imala sam posao vezan uz Argentinu, a poslije sam bila nezaposlena. Bilo je teško. Moja poruka svima je da budu hrabri, odvažni, da imaju strpljenja jer je to veliki proces”.

Od poteškoća je istaknula birokraciju, ali i dodala da je susrela brojne ljude koji su spremni pomoći. Također je primijetila da je danas lakše naći posao nego prije deset godina. Predstavila je projekt „Od dolaska do ostanka” koji provodi Institut za istraživanje migracija. „Projekt ima za cilj pomoći oko socijalizacije i integracije povratnika. Prvi korak je učenje jezika. Imamo različite radionice, neformalne susrete, izlete, mrežu umjetnika i praksu istraživanja. Potičemo mentalno i emocionalno zajedništvo svjesno radeći na izgradnji osjećaja zajedništva jer se moramo učiti biti Hrvati”.

Kako je dužnost kršćana da svakome idu ususret kao svome bratu i sestri u Zagrebačkoj nadbiskupiji od 2016. godine djeluje Ured za pastoral migranata i turista. Povjerenik vlč. Anđelko Katanec istaknuo je kako se pastoral nadahnjuje na Svetom Pismu gdje se od Abrahama bilježi povijest migracija. Osnivanje povjerenstva potaknuto je migrantskim valom 2015. godine, ali i povećanim brojem stranaca. „Prva grupa s kojom sam radio bili su studenti iz Južne Amerike. Uz migrante i turiste su i izbjeglice koje traže azil, a prema kojima djelujemo karitativno izlazeći u susret njihovim ljudskim potrebama. Za turiste, posjetitelje, hodočasnike organiziramo susrete, mise, posjete nekim crkvama ili predstavljanje naše sakralne kulturne baštine. Brigu pokazujemo prema studentima i radnicima, sada stanovnicima, čiji se broj u zadnjih godinu dana povećao. Najveći broj ih je s Filipina. To vidimo u pastoralnom djelovanju jer su katolici. U našoj zajednici imamo priliku susretati se, ne samo stranci među sobom, nego i s našim Hrvatima”.

Vlč. Katanec je rekao da mu se javljaju kolege svećenici u čijim se župama pojavljuju stranci kojim savjetuje da ih integriraju u župnu zajednicu čitanjem jednog dijela misnih čitanja na stranom jeziku ili dijela molitve vjernika. Također je primijetio da ima miješanih bračnih parova gdje je jedan od njih Hrvat te istaknuo da je vlč. Drago Balvanović, koji djeluje u Argentini, takve parove poticao da za početak barem posjete Hrvatsku što bi bio poticaj da počnu razmišljati o povratku.