Argumenti HKR-a o uvjetima proglašenja ništavosti ženidbe

Sutkinja pri Međubiskupijskom prizivnom sudu u Zagrebu doc.dr. Lucija Boljat spomenula je da postoji 29 razloga za proglašenje ženidbe nevaljanom, koji utječu na samu ženidbenu privolu, na nekakav njezin nedostatak bilo u volji, bilo u sposobnosti osobe za davanje ženidbene privole, namjere ili slobode osobe. Primjerice, neka osoba može biti prisiljena na sam brak ili u velikom strahu sklapa samu ženidbu.

Kako je rekla, “u našoj Crkvi svakako nedostaje bolja priprava za ženidbu, koja nije samo sakrament, nego i ugovor s pravnom snagom. Ženidbena privola u trenutku sklapanja ženidbe ide za trajnosti ženidbene veze. Različite ženidbene zapreke (primjerice dobi, krvnoga ili zakonskoga srodstva, različite vjere…), mogu utjecati na valjanost ženidbe. Jednom sklopljena ženidba smatra se valjano sklopljenom. Međutim, ipak ima bračnih parova koji na van izgledaju sasvim u redu, da je ženidbena privola dana u zakonitom obliku, da nema nikakvih nedostataka i čini vam se kao da je sve u redu. Ipak, kroz početni ženidbeni hod kasnije se vidi, odnosno oni saznaju, ili već znaju ili imaju neke očite namjere, da ta ženidba nije valjana i taj brak nesretno završi.”

Govoreći o iskustvima s ljudima koji u župni ured dolaze po pomoć ili savjet, gvardijan samostana Svetoga Duha iz Zagreba fra Tomislav Glavnik je rekao da su to uglavnom ljudi koji su već prošli civilni razvod i željeli bi se ponovno vjenčati. Na pitanje smiju li civilno razvedeni živjeti sakramentalno, fra Tomislav je naglasio da smiju, ukoliko ne žive u drugoj životnoj zajednici i poštuju ženidbeni vez.

Doc.dr. Lucija Boljat

Boljat je spomenula i da je na poticaj moderatora Međubiskupijskih sudova u Zagrebu kardinala Josipa Bozanića pripremljen priručnik, svojevrsni “vademecum” za župnike i sve koji se za zanimaju za tu tematiku. S obzirom da je pastoralna istraga jako važna za uspjeh parnice, Boljat je preporučila da se svi zainteresirani dobro raspitaju o mogućnostima pristupa parnici. Dodala je da Crkva poznaje rastavu od stola i postelje, ali uz trajanje ženidbenog veza. Naime, “razvod je pojam iz građanskog, a ne kanonskog prava. Razlozi za rastavu od stola i postelje su preljub te duševna ili tjelesna pogibelj.”

Fra Tomislav dodao je da su župnici prvi pastiri svojim vjernicima te da se, uz sav ostali pastoral, bave i ovim teškim poslom, s obzirom da su župni uredi najčešće prvo mjesto kamo zainteresirani dolaze. “Postoje savjetnici pri sudovima. Naši bi sudovi trebali biti više pastoralno usmjereni i da se ljudima olakša ionako teška situacija. S obzirom da svoje iskustvo prvo prepričavaju župnicima, potom savjetnicima, a na kraju i na sudu, neki odustaju. Potičem ih da ne odustaju!”, naglašava fra Tomislav.

Doc. Boljat upozorila je da u procesu za poništenjem ženidbe nije dobro angažirati civilne pravnike, s obzirom da nisu dobro upoznati s kanonskim pravom, pa tužba najčešće nije dobro sastavljena ili nedostaju bitni dijelovi. “Zato pri crkvenim sudovima postoje Uredi za davanje pravnih savjeta u kojima zainteresirani mogu dobiti besplatan pravni savjet od crkvenih savjetnika.”

Što se tiče nedavne reforme koju je papa Franjo pokrenuo u procesu, Boljat je naglasila da se u kanonskom pravu ništa bitno nije promijenilo: “Papa Franjo je u samom uvodu motuproprija kojim je te odredbe u postupku proglašenja ništavosti ženidbe proveo, naglasio da želi strogo sačuvati načelo nerazrješivosti ženidbe, ono što se često u medijima izbjeglo govoriti o tome. On jest olakšao postupak u smislu da ga je pojednostavio i ubrzao u onim koracima gdje je to bilo moguće.”

A što ako netko ne prihvaća presudu? Boljat je rekla: “Mi ne proglašavamo krivce za bračni brodolom, samo pokušavamo mirno razlučiti je li ženidba valjano sklopljena ili nije. Zato je važno sudjelovanje svake strane. Ako se, primjerice, iz ženidbe unaprijed isključi dobro potomstva, to je valjani razlog proglašenja ništavosti.”

Ženidba kao takva ima svoj sadržaj koji bi, kao svaka ženidba, trebala imati da bismo mogli govoriti o valjano sklopljenoj ženidbi. Praktički, mali je broj ženidbi koje su ništavo sklopljene. Tome je razlog što imamo pravu pastoralnu pripravu za ženidbu, jer se mogu otkriti neki razlozi i da ne dođe dakle do sklapanja ženidbe. Trebalo bi se učiniti sve da se jedna ženidba valjano sklopi u Katoličkoj Crkvi.

fra Tomislav Glavnik

Fra Tomislav je dodao: “Ne možemo zatvoriti oči i ne vidjeti da živimo u društvu koje nije katoličko ili šerijatsko, nego da živimo svakodnevni život i da se onda iz tog raspoloženja, taj svjetovni dio preslikava i na duhovni. Dakako da onda iz toga vučemo i neke nedorečene stvari u kršćansku ženidbu gdje se može dogoditi da brakovi ne uspiju ili da se kasnije pokaže da je i taj neuspjeli brak i nevaljano sklopljen. Sudovi će tu svakako pomoći. Ali minimalni su uvjeti potrebni da bi netko sklopio ženidbu, jer je tako i Bog to zamislio.”

Na pitanje jesu li neki poznati i bogatiji građani poništenje ženidbe dobili “preko veze”, doc. Boljat je naglasila da to nipošto nije slučaj, jer bi to bilo na sablazan Crkvi i svim crkvenim sudovima. “Novci također s time nemaju veze. Postoji taksovnik koji su odredili biskupi, ali ako netko nikako ne može podmiriti troškove, sudovi ga oslobađaju plaćanja troškova.”

Brojne informacije i odgovori na pitanja o crkvenoj ženidbi ili proglašenju ništavosti mogu se naći na internetskoj stranici Međubiskupijskih sudova u Zagrebu www.mszg.hr.